On ukazuje da klijenti kod nekih banaka, koje su finansijski
posrednici Fonda, dobijaju preporuke da kredite podignu iz sredstava tih
banaka, bez Fonda, iako u tim bankama imaju znatan iznos deponovanih
sredstava.
Kako ocjenjujete rad Garantnog fonda RS u prošloj godini?
Garantni fond je u 2012. izdao 21
garanciju poslovnim bankama u iznosu od 5,45 miliona KM, dok smo u 2011.
izdali četiri garancije u iznosu od 1,45 miliona KM. Gledajući sa tog
spekta zadovoljan sam, mada, kao i svaka institucija koja prvi put
počinje s radom, tako smo i mi uočili i neke nedostatke koje ćemo u
narednom periodu morati otkloniti izmjenom nekih odredaba procedura. Tu
prije svega mislim da ćemo morati našu premiju, kao naknadu za rizik,
ubuduće naplaćivati mjesečno, a ne kvartalno unaprijed. Zatim, mislim da
bi bilo dobro po one privredne subjekte koji su odranije podigli
kredite, što se odnosi samo na poljoprivredu, i koji imaju problema s
obrtnim sredstvima, prije svega za nabavku repromaterijala, da Fond,
recimo do kredita u visini od 100.000 KM, poslovnim bankama odobri
garanciju u stoodstotnom iznosu.
Koliko je Garantni fond svojim radom unaprijedio stanje na kreditnom tržištu i da li ste zadovoljni saradnjom sa bankama?
Fond je dosad izdao garancije poslovnim
bankama u iznosu od oko 6,9 miliona KM, te omogućio privrednim
subjektima u RS da kod poslovnih banaka podignu kredite u iznosu od oko
15,1 milion KM. Moram priznati da odnose s pojedinim finansijskim
posrednicima moramo unaprijediti budući da klijenti kod nekih banaka
dobijaju preporuke da kredite podignu iz sredstava tih banaka, bez
Garantnog fonda, iako mi u tim bankama imamo znatan iznos deponovanih
sredstava. Moramo preispitati poslovni odnos s tim bankama, po cijenu da
naša sredstva prebacimo u banke s kojima prije svega imamo
razumijevanje, a onda i dobru poslovnu saradnju. Pozivam i klijente
kojima banke ne nude našu garanciju da nam se direktno obrate.
Za koje garantno-kreditne linije vlada najveći interes klijenata?
Od dosad izdatih 25 garancija najviše ih
je bilo po liniji za privredna društva – 12, zatim, za poljoprivredu
sedam, za privredna gazdinstva četiri, te za preduzetnike dvije
garancije. Što se tiče poljoprivrede, to je naša strateška privredna
djelatnost, da kažem naša komparativna prednost, na izazov zvan svjetska
ekonomska kriza, i očekujem da ćemo u ovoj i narednim godinama imati
najveći broj izdatih garancija, upravo po liniji za poljoprivredu i za
poljoprivredna gazdinstva.
Zbog čega uopšte nema interesa za garantno-kreditnu liniju za start-up?
Poslovne banke dosad nisu poslale nijedan
zahtjev za izdavanje garancija po liniji za start-up, vjerovatno
smatrajući da je to u ovom slučaju najrizičniji njihov plasman. I mi smo
toga svjesni, pa smo upravo za tu liniju odredili najniži iznos kredita
od 80.000 KM, te rok otplate od sedam godina. Klijenti se, sa druge
strane, žale da im je taj iznos nedovoljan za pokretanje biznisa. Kod
formiranja ove linije, naša zamisao je bila da podstaknemo rad zanata
koji na neki način stagniraju ili izumiru, kao što su obućarske i
krojačke radnje, radnje za opravku satova, grnčarska proizvodnja,
cvjećare, zlatarske radnje i kovačnice.
Firma „Veteran SiM“ iz Bijeljine, jedan od prvih korisnika
Garantnog fonda, prestala je s radom. Da li ćete uspjeti naplatiti svoja
sredstva?
Imamo stalni kontakt s poslovnom bankom
preko koje je išla realizacija ovog projekta. Po Ugovoru o
poslovno-tehničkoj saradnji, banka pokreće proceduru otkaza kredita, te o
tome obavještava Garantni fond. Ovih dana obaviješteni smo od te banke
da idemo u prikupljanje dokumentacije potrebne za raskid ugovora. Fond
će sigurno u konačnici naplatiti iznos odobrene garancije, dijelom iz
vrijednosti založne imovine, a dijelom i naplatom po datim instrumentima
obezbjeđenja od jemca, Boračke organizacije RS.
(Nezavisne/Frotnal)
