Bakajlić kaže da su poljoprivrednici razočarani, jer im je na početku godine ministar poljoprivrede Stevo Mirjanić obećao da će u ovoj godini podsticaji biti redovnije isplaćivani.
„Osim premije za mlijeko, koja se redovno isplaćuje, kasni isplata premije za otkupljenu pšenicu u iznosu od pet pfeniga po kilogramu, što je obećano, a kasne i podsticaji za kapitalne investicije u poljoprivredi, kao i podsticaji za kupljenu poljoprivrednu mehanizaciju“, kaže Bakajlić za CAPITAL.
On ističe da će se semberski poljoprivrednici zbog ovih problema uskoro zatražiti zvanično objašnjenje od ministarstva „koje svjesno odugovlači ispunjenje zakonom propisane obaveze o isplati podsticaja, pokušavajući da ih prolongira čak do maja 2016. godine“.
Pola radnog vremena za administraciju
Pored problema sa podsticajima, poljoprivrednici u Republici Srpskoj se žale da nemaju vremena da se bave proizvodnjom od nametnutih administrativnih obaveza i „papirologije“ za koju nisu dovoljno edukovani.
„Poljoprivrednicima treba više od polovine radnog vremena da umjesto na njivi, svakodnevno provedu za računarom, da uče Exel, da obezbjeđuju razne potvrda i izvode“, kaže Mićo Živić, direktor Poljoprivredne zadruge „Povrtlarstvo“ iz Crnjelova. On kaže da njegova zadruga samo za obezbjeđenje podsticaja za 162 kooperanta treba ovih dana da obezbijedi oko 4.000 kopija faktura i izdatih računa o preuzetoj i isplaćenoj robi.
„Volio bih da je neko iz resornog ministarstva došao ljetos u plastenik ili na njivu u Crnjelovu, kada su temperature prelazile 40 stepeni Celzijusovih, pa da se uvjere da li poljoprivrednici u takvim uslovima mogu uopšte i da razmišljaju o administrativnim obavezama koje su im nametnute“, ističe Živić.
Živić kaže da je skoro polovina poljoprivrednika polupismeno i nedovoljno edukovano za rad na računarima, ali oni postižu itekako dobre rezultate u proizvodnji povrća, što potvrđuje i podatak da je ova zadruga otkupila oko 1.600 tona povrća u ovogodišnjoj sezoni.
„U Ministarstvu poljoprivrede se plaše zloupotreba i insistiraju na tome da je prije proljećne sjetve trebalo prijaviti površine koje će svaki poljoprivrednik zasijati, da bi stekao uslov za isplatu podsticaja. Oni koji se bave zloupotrebama, niti siju, niti oru, već se unaprijed pripremaju za zloupotrebe“, kaže Živić.
On kaže da kooperanti ove zadruge, uglavnom ljudi starije životne dobi, ne čitaju službene glasnike, ne služe se računarima i internetom, jer za to nemaju ni vremena, ali ni dovoljno znanja. Najavljeno izjednačavanje podsticaja za ratare i povrtlare, takođe, negativno će uticati na proizvodnju povrća, kaže Živić, jer je proizvodnja povrća duplo skuplja od proizvodnje žitarica. Subvencije po kilogramu otkupljenog povrća, bar do sada, stimulativno su djelovale na povrtlare, ohrabrujući ih da proizvedu što više kvalitetne robe.
Izvor: Capital
