Program masovnog štampanja novca pokrenut je 2008. godine, u
najgoroj fazi finansijske krize, kada je prijetilo potpuno urušavanje američkog,
ali i globalnog finansijskog sistema.
Američka centralna banka (Federalne rezerve) je kao i inače
u recesijama spustila kamatne stope praktično na nulu, ali to nije pomoglo.
Zbog toga se u dogovoru s vladom, centralna banka odlučila
na radikalan potez, kakav nikada do tada nije povukla – štampanje velikih
količina novca kojim su kupovane obveznice od uspaničenih ulagača i banaka na finansijskom
tržištu.
Plan je bio smiriti tržišta i dati svima do znanja da do
potpunog kraha neće doći, jer će Fed kupiti sve državne obveznice koje
investitori i banke budu morali ili željeli da prodaju.
Program štampanja novca kod mnogih profesionalaca i većeg
dijela američke i svjetske javnosti nije naišao na odobravanje, jer su mnogi
smatrali da održavanje prividne i vještačke stabilnosti na finansijskim
tržištima nije dobro.
Osim toga, pojavio se strah da će tolika količina novog
novca u opticaju dovesti do visoke inflacije i obezvrijeđivanja štednje.
Ipak, ovaj program pokazao se pozitivnim, jer se američka
ekonomija puno brže oporavila nego evropska.
Efekt američkog štampanja novca se jasno može vidjeti na
finansijskim tržištima. Dionice u razvijenim ekonomijama su od dna koje su
dotakle 2009. godine porasle oko 200 odsto i sada mnogi upozoravaju da postaju
precijenjene.
Prije približno pola godine, kada je Fed najavio da će
uskoro završiti s štampanjem dolara, trend slabljenja dolara se okrenuo i
američka valuta počela je naglo da jača. Od maja je dolar u odnosu na evro, ali
i većinu drugih valuta ojačao više od 10 odsto.
Analitičari Admiral Marketsa i dalje smatraju da će američka
valuta jačati, ali od sada nešto sporijim tempom.
Izvor:
b92.net
