pogledate kakav napredak je ta zemlja ostvarila – na planu strukturnih
reformi i štednje – ne vjerujem da to može da se nazove povratkom krize",
kaže Res za Radio Dojče vele.
Gerke, pak, smatra da
je je kriza samo prigušena ekstremno velikom količinom novca emisionih
banaka kao i novcem iz spasilačkih fondova.
"Nije
nikakvo iznenađenje što su tržišta ođednom ponovo postala nervozna, da
nemaju povjerenja u preduzete mjere. Zbog toga je dužnička kriza i dalje u
toku", smatra Gerke.
Krizno žarište broj jedan u
ovom trenutku je Portugal, navodi radio. Tamo su dva ministra podnijela
ostavke jer više nisu željeli da učestvuju u spornoj vladinoj politici
štednje.
Međunarodni monetarni fond (MMF) smatra da
bi državni dug Portugalije naredne godine mogao da se popne na 140
procenata bruto domaćeg proizvoda (BDP) ako se konjunktura bude
razvijala lošije nego što je očekivano.
"Tako
gledano, malo je vjerovatno da bi Portugalija od sredine 2014. ponovo
mogla sebe da finansira na tržištu – kada isteknu krediti zemalja
evrozone, Evropske centralne banke i MMF. Drugim riječima: potreban je
drugi paket za spas Portugalije", navodi Dojče vele.
Navodi
se i da stručnjaci upravo ispituju da li je Grčka ispunila uslove za
narednu tranšu kredita. Vlada u Atini je u sredu morala da prizna da
nije uspjela da u potrebnoj mjeri redukuje broj radnih mjesta u javnom
sektoru. Nema napretka ni u privatizaciji.
Res i
pored toga nalazi riječi hvale za zemlju u kojoj se rodila dužnička kriza:
"Grčka je na planu štednje već postigla mnogo. Ali, tačno je i da mora
još dosta toga da se uradi kada su u pitanju strukturne reforme."
I
pored svih mjera štednje, grčki dug je ponovo dostigao 175 odsto BDP-a.
Cilj kreditora da se do 2020. godine on smanji na 110 odsto izgleda sve
manje realno. Mnogi stručnjaci smatraju da je neizbežan novi otpis
dugova te zemlje.
To bi, kako se navodi, pogodilo i
njemačke poreske obveznike. To je škakljiva tema u vrijeme predizborne
kampanje. Zbog toga Gerčka smatra da prije izbora za Bundestag neće za nju
biti novog otpisa dugova, a poslije izbora će sve biti moguće.
O
izlasku Grčke iz evrozone se mnogo diskutovalo i špekulisalo, da bi ta
tema bila zaključena prije godinu dana. Sada bi, međutim, Kipar mogao da
"potraži sreću" van evrozone. Prema jednoj anketi, 67 odsto Kiprana želi
da se rastane od evra.
Građani ostrvske republike
moraju da uštede ukupno 13 milijardi evra da bi od trojke, koju čine
zemlje evrozone, Evropska centralna banka i MMF, dobio kredit od 10
milijardi. Imajući u vidu drastični pad BDP, vlada u Nikoziji je nedavno
poslala Briselu poziv upomoć, koji je ostao bez odgovora, podsjeća Dojče
vele.
(Novosti/Frontal)
