Za tu namjenu Putin je odredio
tačne rokove do kada političari federalnog nivoa, ali i oni niži, sve do
gradskih, moraju da odluče žele li da ostanu u fotelji ili hoće da odu i
tako sačuvaju svoje bankarske račune i nekretnine u inostranstvu, piše
podgorički "Dan".

Tokom investicionog buma u Crnoj Gori, pored ruskih biznismena, nekretninama su trgovali mnogobrojni političari.

Prema
ranijim istraživanjima ruskih listova, u Crnoj Gori su 57,7 hiljada
kvadrata zemljišta u Herceg Novom kupili Jevgenij i Stanislav Šljičkov.

Jevgenij
je, kako se navodi, zastupnik Saratovske Dume, član odbora za budžet i
ekonomsku politiku, imovinu i zemljište i sekretar Putinove stranke
Jedinstvena Rusija. Stanislav, koji mu je sin i stranački kolega,
zastupnik je Engeljskog opštinskog regiona Saratovske oblasti.

Budvu su, navodno, odabrali zamjenica predsjednika državne Dume Ljubov Sliska, kao i porodica državnog inspektora za energetiku.

U
Petrovcu je stan kupio član moskovske uprave u resoru nabavke, dok se u
Krašićima, u blizini Tivta skrasio jedan od rukovodilaca izgradnje
obilaznice oko Sankt Peterburga.

Pored njega, prema nezvaničnim saznanjima "Dana", vilu u Krašićima ima ambasador Rusije u Londonu Aleksandar Jakovenko.

U
Krašićima je nekoliko vila u izgradnji, a spekuliše se da su vlasništvo
Rusa. I u naseljima Trebesin i Milovići parcele su pokupovali
rukovodioci moćnih državnih, energetskih i rudarskih kompanija.

Jedan
od prvih političkih ličnosti koji je trgovao nekretninama u Crnoj Gori
je bivši gradonačelnik Moskve Juri Luškov, čija je žena najbogatija
Ruskinja. On je prije nekoliko godina kupio vilu u Žanjicama, ali je nije
održavao i na kraju je prodao.

Posljednjih pet-šest
godina, Rusi predvode listu vlasništva stranaca u Crnoj Gori – posjeduju
oko 150 hiljada stambeno-poslovnih kvadrata, kao i više od 300 hektara
zemljišta