Libretu kao primjer subvencionisane ekonomije,
uveo je Fidel Kastro 12. jula 1963. godine. Bio je to odgovor na američke sankcije
Kubi, koje su važile i za izvoz hrane. Zahvaljujući toj knjižici, koja ima oko
20 stranica, kubanske porodice su dobijale osnovne namirnice za malo novca.
Kubanci podsjećaju da su sa libretom
svi bili isti i da se nije dešavalo da neko ne zna šta će sa hranom, a da drugi
gledaju.
Sa prosječnom platom od oko 20 dolara
i penzijom koja je upola manja, malo je onih na Kubi koji ne moraju da je koriste.
Libreta je, međutim, postala tanja, sa
mjesečnim kvotama od pet jaja po osobi, pola kilograma pasulja, dva kilograma šećera,
pola litra ulja, pola kilograma pilećeg mesa, 3,5 kilograma pirinča,100 grama kafe
i jednim pakovanjem tjestenine. I sve to za oko dva dolara, koliko na slobodnom
tržištu košta samo litar mlijeka.
Građani kažu da je vlada imala priliku
da ukine subvencije, ali nije. Sada je sve ponovo skupo i nije im dostupno, kažu
penzioneri.
Predsjednik Raul Kastro već duže vrijeme
upozorava da je libreta uvedena da bi pomogla narodu i zaštitila ga od špekulanata,
ali da je s vremenom postala veliko ekonomsko breme za državu, koja za to izdvaja
milijardu dolara godišnje.
Sudbina librete postaje neizvjesna, ali
Kubance tješe predsjednikove riječi, da niko normalan na čelu države neće propisati
kraj tom sistemu, dok se za to ne stvore uslovi.
(RTS/Frontal)
