Tragedija
nije samo u tome što će ekonomski troškovi socijalnog distanciranja vjerovatno
biti veći na tržištima u nastajanju, već i da ogromni napori u spašavanju
bogatih zemalјa znatno otežavaju siromašnim zemlјama borbu protiv pandemije. Zemlјe
sa dovolјnim kapacitetima za pozajmlјivanje novca, poput SAD, uspjele su
prikupiti ogromne iznose po najnižim kamatnim stopama. Međutim, ta sredstva
potiču od investitora na tržištima u nastajanju koji traže sigurnost i od
američkih investitora koji likvidiraju strane udjele. Drugim riječima, dio
finansiranja na koji se oslanjaju SAD i druge napredne ekonomije, dolazi iz ekonomija
u usponu koje su u mnogo većim finansijskim potrebama.
Stoga, ne
čudi činjenica da je više od 100 zemalјa sada pristupilo Međunarodnom
monetarnom fondu (MMF) radi finansijske pomoći, ali sredstva koja su na
raspolaganju MMF-u nisu dovolјna. Vlade G20 su se nedavno složile da obustave
otplatu bilateralnih zvaničnih zajmova od 76 najsiromašnijih svjetskih zemalјa
do kraja 2020. godine. Ali, klјučna stvar koja nedostaje u planu G20 su
privatni povjerioci na koje, za zemlјe sa srednjim dohotkom, poput Meksika, otpada
većina državnog duga. Bez učešća privatnog sektora, bilo kakvo službeno
oslobađanje od duga zemalјa sa srednjim dohotkom može se jednostavno
iskoristiti za otplatu duga privatnog sektora. Bilo bi besmisleno da zvanični
sektor olakšava teret duga siromašnijih zemalјa ako to rezultira samo prelaskom
na komercijalne povjerioce.
Svi
privatni povjerioci moraju ravnopravno učestvovati u bilo kakvom mirovanju u
servisiranju duga, i to kako iz pravednosti, tako i da bi se obezbijedilo
odgovarajuće finansiranje ekonomija u nastajanju, a i njihovo učešće ne može
biti na čisto dobrovolјnoj osnovi. U tom slučaju, olakšice koje pružaju
privatni povjerioci koji učestvuju, jednostavno će subvencionisati one koji ne
učestvuju. Štaviše, istorija pokazuje da značajan procenat privatnih
povjerilaca može odbiti da učestvuje, posebno kada su sopstveni bilansi
pritisnuti efektima pandemije. Da bi ekonomije u nastajanju i zemlјe u razvoju
mogle da izdrže šok COVID-19, neophodno je da mirovanje uklјuči sve privatne
povjerioce.
Predlažemo
da multilateralna institucija poput Svjetske banke stvori centralni kreditni
instrument za svaku zemlјu koji zahtijeva privremeno oslobađanje duga,
omogućavajući im da deponuju preostale kamate na korištenje kao hitno
finansiranje u borbi protiv pandemije. Takođe, glavne amortizacije koje bi se
dogodile u tom periodu bi se odgodile, tako da bi se i otplate duga odgodile.
Multilateralna institucija koja nadgleda moratorijum, nadgledala bi svaku zemlјu kako bi osigurala da se isplate, koje
bi u suprotnom otišle povjeriocima, upotreblјavaju samo za hitno finansiranje u
borbi protiv COVID-19. Jednom kada se globalna pandemija završi, država bi
vratila sva sredstva iz ove hitne pomoći.
U mnogim
zemlјama, domaće zakonodavstvo uklјučuje doktrine koje omogućavaju obustavu
izvršenja ugovora zbog potpuno nepredviđenih, nepredvidivih i neizbježnih
događaja. Sa svoje strane, međunarodno javno pravo priznaje, u doktrini koja se
zove "nužnost", da će države ponekad možda trebati da reaguju na
takve izuzetne okolnosti, čak i po cijenu da prekinu normalno obavlјanje svojih
ugovornih ili sporazumnih obaveza. COVID-19 ispunjava sve te kriterijume.
Zemlјe koje su teško pogođene ovom pandemijom moraće da raspoređuju sva svoja
raspoloživa finansijska sredstva za borbu protiv pandemije, a ta sredstva
moraju dobiti iz više izvora – preusmjeravanjem troškova namijenjenih za druge
svrhe, obezbjeđivanjem zajmova ili grantova od zvaničnih institucija i preusmjeravanjem
novca koji je bio namijenjen za planiranu otplatu duga. Zemlјe koje izvrše ta
prilagođavanja neće djelovati diskreciono ili fakultativno, već iz potrebe, i
to u pravom smislu te riječi. Sve, a posebno zemlјe G20, treba javno da priznaju
ovu činjenicu u kontekstu preporuke privremenog zastoja u bilateralnom i
komercijalnom plaćanju duga.
Neki se
mogu zabrinuti da će moratorijum uništiti tržište državnog duga, ali takvu
zabrinutost treba da umanji činjenica da
je pandemija COVID-19 jedinstven slučaj, zbog čega je praćena najdublјom
globalnom recesijom od Velike depresije, strožijim globalnim zatvaranjem nego
za vrijeme Drugog svjetskog rata, te neviđene monetarne i fiskalne politike u
svim naprednim ekonomijama. Pandemija je čak prouzrokovala prvo odgađanje Ljetnjih
olimpijskih igara, u mirnodopskim uslovima, koje su bile predviđene u Tokiju
tokom jula i avgusta.
Ako su
Međunarodni olimpijski komitet i Japan uspjeli odgoditi Olimpijske igre 2020.
godine, tada će G20 sigurno organizovati mirovanje u otplati privatnog državnog
duga kako bi se globalna ekonomija održala u životu do nekih bolјih vremena.
Izvor: project-syndicate.org
Frontal/D.M.
