Sloveniji prijeti bauk evropskog fonda za pomoć. Konzervativni premijer
Janez Janša upozorava na opasnost „nacionalnog bankrota“, u slučaju da njegove
socijalne reforme i mjere štednje ne budu sprovedene. Istovremeno, ministar
finansija Janez Šušteršič zalaže se za reformu bankarskog sektora kako bi se
izbjegao zahtijev za spašavanjem. A guverner Narodne banke Slovenije Marko
Kranjec nada se da će Slovenija uspjeti izbjeći zahtjev za pomoć, usprkos
činjenice da se tempo kojim se reforme sprovode odvija suviše sporo.
Kada se Slovenija 2004. godine pridružila Evropskoj uniji sve je izgledao
dobro. U to vrijeme važila je za model – državu na „sunčanoj strani Alpa“.
Smatralo se da je dobro pripremljena za članstvo u klubu razvijenih zemalja, sa
zdravom ekonomijom. Niko nije bio iznenađen kada je Slovenija 2007. godine
uvela evro.
Sada je jasno da je to bila varka. Slovenija jeste bila najrazvijenija
republika bivše Jugoslavije, koja je nakon pristupanja EU doživjela dodatni
ekonomski rast. Ali osnova za to je bio „jeftini novac“, koji je ta članica EU
bez problema mogla dobiti na međunarodnom tržištu, kaže Hermine Vidović sa Instituta
za međunarodne ekonomske studije u Beču.
„Slovenci su nakon priključivanja Evropskoj uniji živjeli od kredita.
Nakupili su ogromne dugove u inostranstvu kako bi finansirali građevinski bum u
zemlji, koji je s dolaskom krize naglo zaustavljen. Jeftini krediti su,
istovremeno, raspirili fantaziju među menadžerima. Na taj način su kupovane
firme, nastale su veoma rizične akvizicije, a dio tih firmi nije ostvario ono
što se do njih očekivalo. I one su sada duboko u dugovima“, kaže Vidović.
Drugi problem u Sloveniji predstavlja uska povezanost političkih i
ekonomskih struktura u zemlji. Za razliku od većine drugih bivših
socijalističkih zemalja u Evropi, u Sloveniji se nakon raspada Jugoslavije nije
dogodila ekstenzivna privatizacija privrede. Zbog toga što su željeli biti
„gospodari u svojoj kući“, Slovenci su otežavali ulazak „stranog kapitala“ gdje
god je to bilo moguće. Tako su izostale strane investicije.
Nezadovoljstvo širom Slovenije je eksplodiralo i na ulicama Nezadovoljstvo
širom Slovenije je eksplodiralo i na ulicama
Posljedice takve politike su poražavajuće. Državni dug je za četiri godine
udvostručen i sada iznosi 50 posto društvenog proizvoda. Istovremeno,
slovenačka ekonomija sve više klizi u recesiju. Nezaposlenost je u stalnom
porastu i trenutno iznosi 8,6 posto. Iako je to još uvijek niže od prosjeka u
Evropskoj uniji, gdje je stopa nezaposlenosti iznad deset odsto, taj procenat
je za Sloveniju veoma visok – nezaposlenost je od početka krize udvostručena.
Ozbiljne su posljedice i na društvenoj nivou. "Slovenci su izgubili
samopovjerenje", kaže Denis Romac, novinar i politički analitičar iz
Zagreba. Zemljom se širi depresivno raspoloženje "jer su Slovenci godinama
bili uvjereni da su najbolji i najuspješniji te da svi drugi slijede njihov
model. Sada počinju polako spoznavati, da su u nečemu ipak pogriješili",
objašnjava Romac. Jedna od konzekvenci je i sve vijeća želja da se napusti
zemlja. "Svakog mjeseca se isljavaju stotine ljudi, najviše u Kanadu i
Australiju. Ukupno zbrojeno za čitavu godinu to je puno. To je za Sloveniju
ozbiljan problem", naglašava Romac.
Brzog rješenja krize u Sloveniji nema. Svi ekonomski podaci ukazuju čak na
pogoršanje situacije u narednoj godini. A uz to je još i neizvjesno da li će
vladine mjere štednje uopšte biti uspješne, kako bi se kriza prevladala bez
pozivanja u pomoć finansijskog kišobrana Evropske unije.
Deutsche Welle/Frontal

