se Evropa prebrodi povezivanjem rijeka od sjeverozapada ka jugoistoku.
Prokopavanjem kanala koji će spojiti Dunav, Moravu i Vardar vodeni put
od sjeverne Evrope do Sredozemlja trebalo bi da bude kraći za 1.200
kilometara u odnosu na sadašnju trasu preko Crnog mora. 17 milijardi
dolara potrebno je za ovaj poduhvat koji bi prema optimističnim
prognozama mogao da bude završen u roku od osam godina.
Mahmud Bušatlija, konsultant za razvoj i investicije,
kaže za RSE da se ova priča u sadašnjim okolnostima može svrstati jedino
u domen fantastike.
“To bi bila velilčanstvena vijest krajem 19. vijeka kada je i planirana
izgradnja tog kanala. Tada je to bila ideja da se nekako izbjegne turska
dominacija nad ulazom u Crno more i ruska dominacija na tom području. Pa
su Nijemci zagovarali takav projekat. Sada je teško zamislivo da bilo
koji plovni objekat koji cirkuliše Dunavom uopšte može da uđe u Moravu.
Tako da bi praktično na čitavom potezu od Beograda do Soluna trebalo
napraviti jedan novi Panamski kanal. Potrebno je puno mašte da bi neko
pomislio da Srbija to može da uradi u okolnostima u kojima se trenutno
nalazi”, ocjenjuje Bušatlija.
Potencijalne partnere za realizaciju gigantskog projekta koji je
planiran kao druga evropska plovna magistrala koja sa kanalom
Rajna–Majna–Dunav spaja Egejsko sa Sjevernim morem, a čija realizacija je
kroz projektno rješenje posljednji put pokušana u 19. vijeku, nadležni u
Beogradu potražili su na dalekom istoku.
Milan Bačević, ministar rudarstva i prostornog
planiranja, o tome u Pekingu razgovara sa predstavnicima kineskih
kompanija, a prije odlaska na petodnevne pregovore je izjavio:
“Iz petnih žila ću da guram ovaj projekat. Izgradnja kanala
Dunav-Morava-Vardar najveći je strateški projekat države. Obećali smo ga
u predizbornoj kampanji i nećemo odustati.”
Ideja zagovornika ove izgradnje je da će Srbija jednim udarcem riješiti
dva velika problema, potrebu za navodnjavanjem oranica i odbranu od
poplava. Optimisti najavljuju i trostruko veću poljoprivrednu
proizvodnju, a planirano je i podizanje sedam novih mini hidroelektrana
na Moravi snage 400 megavata.
Jelica Putniković, urednica “Balkan magazina”, smatra
da bi sprovođenje stare ideje o plovnom putu od Beograda do Soluna bilo
od velike koristi za Srbiju, ali i druge države kroz koje bi prolazio
novi riječni koridor.
Prema tvrdnjama zvaničnika u Beogradu, veliko interesovanje za ovaj
posao pokazuju Rusija, Kina, Nemačka, Makedonija i Grčka, a pregovara se
i sa pojedinim kompanijama iz Ilinoisa u Sjedinjenim Američkim
Državama.
Sa druge strane, dio domaće javnosti vrlo je skeptičan kada je u pitanju
ovaj projekat jer strahuje kuda bi Srbiju mogao da odvede ovaj pokušaj
mega projekta.
Ukoliko se krene u projekat koji je na čekanju bio više od 100 godina,
vlasti u Beogradu obećavaju hiljade novih radnih mjesta i ekonomsko i
geostrateško jačanje Srbije.
Mahmud Bušatlija zaključuje da ova tema podsjeća na neka ranija velika
obećanja i predviđa da će i ona ostati tamo gdje je i danas – na papiru.
(Radio SE/Frontal)

