Lančano stavljanje katanaca na upropašćenu firmu trebalo bi da spriječi novi registar. U njemu će se naći podaci o direktorima, osnivačima, članovima upravnih odbora takve firme, podaci o sudskim zabranama zbog prekršaja ili krivičnog dijela i blokadi računa preduzeća koje su vodili.
"Registar prevashodno ima za cilj preventivnu ulogu u podizanju ukupne pravne sigurnosti u zemlji", kaže Zvonko Obradović iz Agencije za privredne registre.
Prema njegovim riječima, registar neće biti potpuno javan jer se radi o osjetljivim ličnim podacima kojima je ograničen pristup.
Za primjenu ovakvog sistema poslužiće makedonski primjer – registar imaju već tri godine i u njemu je popisano oko 30.000 vlasnika i rukovodilaca. U Srbiji je registrovano više od 113.000 privrednih društava odnosno 218.000 preduzetnika. Blokadu računa dužu od tri mjeseca ima 25.000 preduzeća.
Dragoljub Rajić iz Udruženja poslodavaca Srbije kaže da je registar direktora jedna od mjera koje treba preduzeti da bi se spriječila zloupotreba serijskog otvaranja firmi.
"Da bi se to dugoročno spriječilo neophodna je promjena Zakona o privrednim društvima", kaže Rajić.
Stručnjaci, međutim, ocjenjuju da traženje rupa u sistemu može riješiti efikasno sudstvo, prije nego registri. Kako navode, zakonom nije predviđeno adekvatno kažnjavanje ni onih koji su upropastili firme u privatizacijama.
"Ono što nama treba jesu strože kazne i efikasniji sudski sistem, neće direktor otvarati firmu na svoje ime ako već zna da može da bude kažnjen, nego će to uraditi na neko drugo lice", kaže ekonomska analitičarka Radojka Nikolić.
Registri onih koji nisu poslovali po propisima nisu samo praksa ovog regiona – britanski model poznaje takozvane "crne liste", dok u Francuskoj postoji bonitet direktora, gdje su rukovodioci ocijenjeni po učinku.
izvor: RTS
