izvor: Frontal
Bosna i
Hercegovina, kao potpisnica Ugovora o Energetskoj zajednici, imala je rok za transponiranje
relevantne direktive do kraja 2011. godine.
Direktiva 2006/32/EZ definiše energetsku efikasnost
kao „omjer između postignutog efekta, usluga, dobara ili energije i inputa
energije“.
Ona podrazumijeva i uspostavu indikativnih ciljeva i podsticaja, kao
i institucionalni, finansijski i pravni okviri, potrebni su za uklanjanje
tržišnih barijera koje mogu spriječiti energetsku efikasnost krajnje primjene. Njena primjena omogućava još veću ekonomičnost i učinkovitost
krajnjeg korištenja energije. Osim toga, Direktiva propisuje stvaranje uslova
koji će omogućiti razvoj, promovisanje tržišta energetskih usluga i realizaciju
programa štednje energije, te drugih mjera usmjerenih na poboljšanje energetske
učinkovitosti krajnje primjene.
U svojim godišnjim izvještajima o provedbi, EnCS
je više puta naglašavao da Bosna i Hercegovina treba preduzeti značajne korake u
cilju sprovođenja ove obaveze.
Navedeno otvoreno pismo
EnCS-a označava pokretanje pripremnih postupaka. Bosna i Hercegovina je imala
mogućnost da odgovori na dopis do 3.05.2014, godine, te da se osvrne na navode
o nesuklađenosti s relevantnim zakonskim odredbama Energetske zajednice.
Republika Srpska je usvojila Zakon o energetskoj
efikasnosti, dok je zakon u FBiH još uvijek u zakonodavnoj proceduri usvajanja.
Bosna i Hercegovina nema zakon na državnom nivou energetskoj efikasnosti.
„Akcioni plan za energetsku efikasnost FBiH je
izrađen i trentno je u draftu. Po usvajanju Zakona o enegetskoj efikasnosti
isti će se uputiti u parlamentarnu proceduru“, istakla je Jasmina Katica, šefica Odsjeka za energektsku efikasnost Federalnog ministarstvaprostornog uređenja.
„BiH kao država nije uspjela uraditi ni svoj
prvi Nacionalni akcioni plan energetske efikasnosti (NEEAP), dok su ostale
države već pripremile svoj drugi NEEAP. Bosna i Hercegovina dobila je značajnu
pomoć kroz razne projekte koje je finansirala i sprovodila međunarodna zajednica
za izradu zakona na državnoj razini i potrebnog NEEAP-a, međutim, nije bilo
političke volje da se razmotri mogućnost usvajanja pripremljenih dokumenata“,
stav je koji dolazi Delegacije EU u BiH.
Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač nedavno je istakao da BiH nije ostvarilaočekivani napredak iz Ugovora o uspostavljanju energetske zajednice koji se tiče primjene direktiva Evropske unije i usvajanja novih zakona u oblasti energije. Pri tome je istaknuo da će se BiH suočiti s ozbiljnim posljedicama ukoliko BiH uskoro ne napravi obavezujuće pomake.
Ipak pored nepoštivanja zahtjevanih obaveza koje
proizlaze iz Ugovora o Energetskoj zajednici, projekti usmjereni na poboljšanje
energetske učinkovitosti trenutačno se provode ili su provedeni širom BiH.
Radi unapređenja energetske efikasnosti u
Federaciji BiH, iz sredstava federalnog budžeta u posljednje tri godine
realizovana su 32 pilot- projekta ukupne vrijednosti 1.650.000 KM, putem
Federalnog ministarstva prostornog uređenja.
Snaga prirode – prva vjetroelektrana i toplana na biomasu
Vjetroelektrana koja je podignuta još 2008. godine, čiju je gradnju finansirala privatna firma “Suša Commerce”, snage je 350 kilovata, a koštala je, blizu pola miliona KM. U proteklom periodu čekalo se na upotrebnu
– sistemsku proceduru, koja je dobijena u sprilu ove godine i tada je puštena zvanično u rad.
Ova vjetroelektrana smještena je u naselju Zimča, u opštini Visoko, a predviđena godišnja proizvodnja električne energije iznosi cca: 1,080 GWh.
Proizvedena električna energija isporučuje se u distributivni sistem JP „Elektroprivreda BiH“ d.d. –Sarajevo. Inače, ova vjetroelektrana je prva u Federaciji BiH.
“Na području Visokog izgrađena je jedna vjetroelektrana. Trenutno
nemamo u planu da nastavimo gradnju novih vjetroelektrana iako su trenutno
postavljena postrojenja spremna da se na njih može izvršiti priključenje još
nekoliko vjetroelektrana”, istakao je Osman Suša, direktor ove firme.
Jedan od
projekata iz domena povećanja energetske efikasnosti i učešća obnovljivih
izvora energije koji je takođe nadavno predstavljen javnosti jeste i otvaranje
prve toplane na biomasu u Republici Srpskoj koja je smještena u opštini
Gradiška.
Načelnik Gradiške
Zoran Latinović je prilikom otvaranja istakao da su ovim projektom,
realizovanim s banjalučkom firmom IEE uspjeli zamijeniti preskupi mazut daleko
jeftinijim energentom, biomasom, odnosno u ovom slučaju drvnom sječom.
Latinović
naglasio višestruke prednosti ovog projekta.
"Građani
u Gradišci dobili su kvalitetno i kontinuirano grijanje po cijenama koje su
trenutno najniže u BiH", naglasio je Latinović i dodao da se opština "oslobodila“ plaćanja garancija za
pokrivanje gubitaka gradske toplane, koje su svake sezone grijanja iznosile oko
1,7 miliona KM.
"Toga
više neće biti, nego ćemo na bazi iznajmljenih kapaciteta i instalacija
ostvarivati i godišnje prihode od 200.000 do 400.000 KM", podvlačeći i
ekološku važnost ovog projekta, budući da je smanjena i emisija štetnih gasova
i time gotovo u potpunosti realizovan sporazum kojim su se obavezali da će
Gradiška smanjiti emisiju štetnih stakleničkih gasova za 20 posto.
Takođe,
od ovog domaćeg projekta veliku korist ima i privreda, voćari i svi drugi od
kojih će se otkupljivati drvna sirovina.
