Frontal je u tekstu „Evropa na granici – Trnovit put od njive do evropske trpeze“ već pisao šta očekuje poljoprivredne proizvođače, odnosno koji su zahtjevi EU prema BiH po pitanju bezbjednosti hrane – roba biljnog i životinjskog porijekla.
Jedan od zahtjeva za Hrvatsku je da obezbijedi siguran ulazak te robe u Evropsku uniju iz trećih zemalja, a u koje spada i BiH. Hrvatska je odredila da će se žive životinje i roba životinjskog porijekla, a kada BiH ispuni za to ispuni uslove, uvoziti samo preko dva specijalizovana granična prelaza. Oni moraju biti obezbijeđeni posebnim inspekcijskim veterinarskim nadzorom. Takozvani BIP-ovi (Border Inspection Posts) biće postavljeni na graničnim prelazima Pozla Gora (HR) – Bijača (BiH) na jugu i Stara Gradiška (HR) – Gradiška (BiH) na sjeveru zemlje.
Sva trgovinska razmjena između BiH i Hrvatske, odnosno EU, u pogledu izvoza proizvoda životinjskog porijekla, ići će preko ovih graničnih prelaza.
Ali, Bosna i Hercegovina kasni i u ispunjenju ovih zahtijeva.
Latinović: Propuštene godine
Granični prelaz Gradiška će, do izgradnje mosta na Savi na kraju auto-puta Banjaluka-Gradiška, koji prema riječima Ministra saobraćaja i veza u Vladi Republike Srpske, Nedeljka Čubrilovića, čeka na „razumijevanje hrvatske strane“, imati karakter privremenog rješenja. Ipak, preko tog BIP-a će se, prema procjenama, odvijati najveći dio prometa roba koje zahtijevaju specijalne provjere.
„Procjene 
nadležnih organa ukazuju da će od 1. jula ove godine preko 80 odsto pošiljki animalnog i biljnog porjekla prelaziti preko Graničnog prelaza Gradiška“, izjavio je za Frontal Zoran Latinović, načelnik opštine Gradiška.
„Sa tom činjenicom ali i posljedicama koje takva situacija nosi suočili smo se već od polovine novembra kada smo preuzeli mandat upravljanja Opštinom. U kontekstu rješavanja cijelog seta ovih problema naša bazična pozicija je da je riječ o problemu koji je prvenstveno problem BiH i njenih institucija. Sada više nema smisla ulaziti u aspekt odgovornosti zbog čega su propuštene godine a da se ovaj problem ne riješi iako je svima bilo jasno da Hrvatska ulazi u EU.
Mi smo reagovali munjevito i u saradnji sa Upravom za indirektno oporezivanje BiH već 15. decembra smo imali usvojeno rješenje u kome su definisani poslovi na samom Graničnom prelazu Gradiška, na prostoru terminala kao i poslovi vezani za regulaciju saobraćaja u užoj gradskoj zoni. Svi projekti, u sva tri aspekta, u različitim su fazama realizacije tako da ćemo već sa prvim proljetnim danima krenuti u njihovu izvedbu na terenu“, rekao je Latinović.
Latinovićev stav da su "propuštene godine da se ovaj problem riješi“ dijeli i Ministar komunikacija i transporta BiH, Damir Hadžić, koji je u nedavnoj posjeti ovoj opštini uz žal za propuštenim vremenom optimistično izavio da je „ubijeđen da će 1. juna doći u obilazak završenog prelaza.“
Granični prelaz Gradiška (izvor: maps.google.com)
Svako ko je jednom na putovanju van granica BiH prešao preko ovog prelaza, a naročito u sezoni godišnjih odmora, nije ga pamtio po dobru. Kolone automobila, kamiona i šlepera su ponekad bile duge i po nekoliko kilometara i pružale su se od centra grada, gdje se ovaj prelaz nalazi sve do ulaska u Gradišku iz pravca Banjaluke.
Uprkos tome, obaveza Bosne i Hercegovine je da se obezbijedi i kvalitetna putna infrastruktura pristupa BIP-ovima.
„Suštinski problem sadašnjeg Graničnog prelaza Gradiška je kapacitet mosta koji u suštini limitira sve“, ističe načelnik Latinović.
„Zato smo se koncentrisali na rješavanje saobraćajnog pritiska na tu tačku koji bi praktično doveo do kolapsa u gradu. Rješenje koje je konsenzusom prihvaćeno predviđa da se teretni saobraćaj kako iz pravca iz Hrvatske prema BiH , tako i u obrnutom smjeru kanališe posebnim za tu namjenu predviđenim putnim pravcima. Planirana je i izgradnja treće pristupne trake od Autobuske stanice ka samom graničnom prelazu što će omogućiti protok većeg broja putničkih automobila i autobusa, dok je za šlepere i kamione predviđen poseban putni pravac od terminala ka Graničnom prelazu.
Dinamika pritiska transporta iz pravca ternimala ka mostu biće rješavana signalizacijom koja je u domenu i pod kontrolom same carinske uprave, a Opština je, sa svoje strane, pripremila veliki prostor u neposrednoj blizini samog terminala koji treba da funkcioniše kao namjenski parkirni prostor za sve transporte koji idu u proceduru carinjenja i carinske evidencije. Na tom lokalitetu obezbijedićemo sve sanitarno higijenske uslove ali i druge prateće sadržaje u skladu sa standardima EU. Suštinski cilj ovog poduhvata je da uklonimo sva teretna vozila sa ulica i drugih javnih prostora kako bi smo i u saobraćajnom i u ekološkom smislu prevenirali štetu.“
Latinović je svjestan koje napore u kratkom roku svi nivo vlasti u BiH moraju da učine da bi do kraja polugodišta dobili prolaznu ocjenu.
„Od kada smo preuzeli odgovornost za rukovođenje Opštinom Gradiška u intenzivnom smo kontaktu i sa entiteskim i sa državnim organima u kontekstu rješavanja problema koji nas očekuje, a za koji opet moram naglasiti, ova lokalna zajednica nije odgovorna. Moram istaći da imamo vrlo kvalitetnu saradnju sa državnim ministarstvima koja vode Mirko Šarović i Damir Hadžić i sa zadovoljstvom naglašavam da postoji zajednička energija da se frontno djeluje.
Posebno želim da istaknem obećanja ministra komunikacija i prometa Damira Hadžića da će se u budžetu BiH naći sredstva da se pristupi već ove godine realizaciji obilaznice oko Gradiške što je za nas kapitalni projekat ali istovremeno i jedino pravo sredstvo kojim bi se preduprijedio višegodišnji saobraćajni kolaps. I Ministarstvo saobraćaj i veza u Vladi Republike Srpske na čelu sa gospodinom Nedeljkom Čubrilovićem reagovalo je vrlo efikasno i odobrilo sredstva u iznosu od 400 hiljada KM za poboljšanje uslova na putnom pravcu Gradiška-auto put preko Čatrnje.
Posebno moram da istaknem intenzivnu i vrlo efikasnu saradnju između naših organa i nadležnih u UIO BiH i ako zadržimo i narednih mjeseci ovaj kvalitet saradnje u pomenutim pravcima realno je očekivati da ćemo spremno dočekati ulazak Hrvatske u EU.“
Gradiška će se u dužini od 40 kilometara spajati sa Evropskom unijom. Bliskost EU će prema riječima prvog čovjeka ove opštine uticati na sve sfere života građana Gradiške.
“Izazovi i očekivanja su velika i ja u šali volim reći da smo mi dobili i datum za pridruženje EU od 1. jula, ako ne u svojstvu punopravnog člana, a onda sigurno Opštine prvog susjeda. Očekujem da će se i na psihološkom planu, na niovu svijesti ljudi, preko Save preliti evropska standardizacija pa i sve ono što se široko definiše kao `evropske vrijednosti`.
U urbanističkom smislu ali i na mnogim drugim poljima uradićemo sve da budemo dostojan reprezent i Republike Srpske i Bosne i Hercegovine ali i očekujemo znatne benefite iskazane kroz interese firmi da upravo iz Gradiške, kao granične opštine, funkcionišu. Treba imati u vidu da će se na našu opštinu odnositi i pogranični režim sa Evropskom unijom uz sve obaveze ali i prednosti koje taj status nosi.“
BIP Bijača
Granični prelaz Bijača je lociran u južnom dijelu koridora Vc. Još uvijek je u izgradnji i gradiće se u tri faze. Prva podrazumijeva pristupni put, a gradi ga JP Autoceste Federacije BiH. Druga faza – izgradnja privremenih objekata je pod ingerencijom Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a treća faza, odnosno trajni objekti će se finansirati iz EU sredstava IPA fondova.
Da je ostalo još jako malo vremena i da je potrebno užurbano raditi da bi granični prelazi bili izgrađeni do 1. jula, istakao je i Specijalni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen prilikom posjete gradilištu u Bijači.
Tom prilikom, direktor "Autocesta FBiH" Ensad Karić naveo je da će ovo preduzeće dati sve od sebe da radovi budu završeni na vrijeme, a pomoćnik direktora u Upravi za indirektno oporezivanje BiH Hajdrudin Lagumdžija je uvjerenja da „će svi radovi biti završeni do 1. jula“.
Po potrebi i dodatni prelazi
Otvaranje punktova granične inspekcije između Bosne i Hercegovine i Hrvatske dogovoreno je na osnovu procjene bilateralnih trgovinskih tokova. Broj punktova i lokacije granične inspekcije mogu se mijenjati zavisno od komercijalnih, trgovinskih i tehničkih potreba, ali pod uslovom da Bosna i Hercegovina obezbijedi evropske standarde za izvoz proizvoda životinjskog porijekla i trgovinski tokovi opravdaju potrebu i odobrenje članica EU.
Ovo je medijima potvrdio i Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH:
„U pregovorima BiH sa predstavnicima Hrvatske i EU dogovoreno je postojanje mogućnosti da se otvori i treći granični prelaz Izačić za izvoz robe biljnog i životinjskog porijekla iz BiH u EU“.
Prema njegovim riječima, dogovoreno je i da na tri granična prelaza Orašje, Gorica i Ivanjica po potrebi bude omogućen izvoz robe biljnog porijekla koja zahtijeva fitosanitarni pregled.
Od jula 2013, Hrvatska će biti u sastavu EU na čijoj teritoriji važe isključivo evropski propisi i standardi. Samo proizvodi koji u potpunosti budu zadovoljavali standarde i koje odobri EU moći će biti predmet trgovine na teritoriji EU. Svaki izuzetak od ovog pravila mora biti izričito odobren – potkrijepljen odgovarajućim zakonskim aktima EU.
(Frontal)
