U ime Bosne i Hercegovine
(BiH) ko-predsjedavao je generalni sekretar Ministarstva sigurnosti BiH Bakir
Dautbašić, a ispred Evropske komisije Ioan-Dragos Tudorache, šef Odsjeka za
međunarodne odnose, mobilnost i partnerstvo u Generalnoj direkciji za unutrašnje
poslove i Michela Matuella, šefica Odsjeka za BiH u Generalnoj direkciji za
proširenje.
Sastanku su, takođe, prisustvovali predstavnici nekoliko institucija i
agencija BiH koji su dali relevantne informacije.
Sastanak je bio prilika da se sagleda konzistentnost napretka u vezi sa
svim reformama koje se provode u skladu sa zahtjevima Mape puta vizne
liberalizacije za BiH.
Navedeni preostali ciljevi su uključivali: zatvaranje neautorizovanih
graničnih prelaza sa Crnom Gorom, uspostavljanje Agencije za prevenciju
korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije; ustanovljavanje efikasnog
Policijskog sistema za razmjenu podataka, koji bi takođe bio dostupan i
tužilaštvima u cijeloj BiH, i otvaranje Stalnog azilantskog centra u Trnovu.
Evropska komisija je konstatovala da je, sveukupno, ostvaren veoma
dobar napredak na svim ovim poljima. Ipak, postoje oblasti, uključujući borbu
protiv ogranizovanog kriminala i korupcije te upravljanja granicama, u kojima
su potrebni dodatni napori.
Borba protiv organizovanog kriminala (OK) i
terorizma ostaje od suštinskog značaja. Unapređenja u ovoj oblasti su
neophodna, naročito u provođenju strategije borbe protiv organizovanog
kriminala i suprotstavljanja nasilnom ekstremizmu i radikalizaciji. Trgovina
ljudima i dalje ostaje specifican kritičan element sigurnosne politike, koji
zahtijeva daljnje unapređenje u oblasti zakonodavnih amandmana te zaštite i
identifikacije žrtava. Finansijski kriminal i sistem borbe protiv pranja novca
takođe treba dodatna unapređenja.
Evropska komisija je konstatovala određeni
napredak u oblasti različitih reformi i strateških napora na polju ljudskih
prava. No, diskriminacija i zaštita manjina još su kritične tačke na nekoliko
mjesta, u dijapazonu od neophodnog provođenja presude Evropskog suda za ljudska
prava u slučaju Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine, do ustanovljavanja
sveobuhvatnog okvira za borbu protiv diskriminacije. Inkluzija ranjivih grupa,
naročito romske populacije, te integracija povratnika, predstavljaju dva
kompleksna izazova za koje su i dalje neophodna dodatna sredstva i stalna
posvećenost.
Predstavnici EU su, takođe, postavili pitanje
broja jasno neosnovanih zahtjeva za azil koje i dalje podnose državljani BiH u
nekoliko zemalja-članica EU i zemljama povezanim sa Šengenom. Od početka 2014.
godine, podaci pokazuju oštro povećanje broja podnesenih zahtjeva za azil
državljana BiH u članicama Evropske unije i zemljama povezanim sa Šengengom,
što je 85% više nego što je zabilježeno u istom periodu 2013. godine.
Da bi se riješilo ovo pitanje, naveli su, kratkoročne i
dugoročne mjere za borbu protiv ovog negativnog fenomena trebaju biti provedene
od strane institucija BiH sistematično i pravilnom alokacijom sredstava.
Aktivnosti će nastaviti da uključuju: kampanje za infomisanje javnosti,
intenzivirane istragame o saučesnicima i provođenje adekvatnih politika za
poboljšanje socijalne i ekonomske inkluzije najranjivijih grupa koje
najvjerovatnije imaju tendenciju da migriraju, uključujući romsku populaciju.
Tim Evropske unije je takođe podsjetio da je Mehanizam suspenzije viznog režima
stupio na snagu u januaru 2014. godine.
Na osnovu toga, zemlje-članice EU mogu
zahtjevati od Evropske komisije da u hitnoj situaciji i kao posljednju mjeru,
razmotri mogućnost privremene suspenzije bezviznog režima za državljane trećih
zemalja.
izvor: Frontal

