Novu EU inicijativu mnogi ocjenjuju kao posljednju šansu za BiH. Sa druge strane često su se u zadnjih nekoliko godina davale
karakteristike da je neko pitanja na putu ka EU presudno. Iz tog razloga mnogi se
pitaju po čemu se ova inicijativa razlikuje od svih dosadašnjih pokušaja EU da
BiH pomjeri sa “mrtve tačke”? I da li je
BiH sposobna uhvatiti ovaj, možda i posljednji, voz ka EU?
Britanski ambasador u BiH Edvard Ferguson rekao je za
Frontal da shvata da su građani skeptični i da postoje opravdani razlozi za to,
ali da ne smijemo potcijeniti značajan napredak koji je postignut i pored svih
poteškoća.
“U prošlosti je bilo mnogo razloga za nezadovoljstvo, a
proces formiranja vlasti trajao je duže nego što smo očekivali, što pokazuje da
su sve poteškoće i dalje prisutne. Ali, istovremeno, ja sam optimista. Ne
trebamo zaboraviti da je već postignut značajan napredak. Nakon jednoglasnog
usvajanja zajedničke izjave o reformama, EU je konačno odobrila stupanje na
snagu Sporazuma o stabilnosti i pridruživanju – sljedećeg koraka ka članstvu u
Evropskoj uniji – 7 godina nakon njegovog potpisivanja”, objasnio je Ferguson.
Dodao je da je ovo velika stvar za BiH, ali da je ovo samo
prvi korak na dugom i trnovitom putu ka EU.
Ferguson priznaje da je sljedeća faza mnogo važnija jer
predstavlja samu provedbu reformi koje će pomoći u stabilizaciji ekonomije,
otvaranju radnih mjesta, povećanju efikasnosti vlade, ubrzanju procesa
pomirenja, jačanju vladavine prava i borbe sa korupcijom.
Međutim, uprskos svim zastojima, on vjeruje da je BiH konačno
krenula pravim putem jer su mnogi politički lideri prepoznali potrebu za
reformama, a pritisak javnosti na njih sve je veći.
“Ako želite vidjeti promjene, veoma je važno da obični
građani i dalje vrše pritisak na svoje političke lidere apelujući na njih da
prestanu sa prepirkama i krenu sa provedbom reformi”, dodao je Ferguson.
Kolektivna
odgovornost – ispit političara
Nova evropska inicijativa zatražila je od političkih lidera
da potpišu izjavu o opredjeljenosti za preduzimanje neophodnih reformi u
okviru procesa pristupanja EU. Međutim, kao i što je bilo očekivano,
nesuglasice su se pojavile čim je od političara zatraženo da reformama
pristupe zajedno. Izjavu je EU od BiH lidera tražila gotovo ultimativno, a
mnogi su se pitali zašto je od jasno podijeljenog političkog vrha zatražena
kolektivna odgovornost, i šta ona podrazumijeva.
Ferguson objašnjava da za to postoji nekoliko razloga, a
prvi je svakako sadržaj same izjave.
“Obim reformi
navedenih u zajedničkoj izjavi je ambiciozan i one predstavljaju
preusmjeravanje pažnje sa političkih i ustavnih pitanja koja dovode do podjela
i koja su onemogućila napredak prethodnih godina na socio-ekonomske reforme
koje su osmišljene u cilju ostvarivanja stvarnog učinka kako bi se životi
građana poboljšali. Ovo je plan reformi koji može dobiti podršku građana i
nadam se da će se to i desiti”, ističe on.
Izjavu je napisalo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, a
potpisalo ju je svih 14 predsjednika stranaka na državnom nivou što znači da su
stranke na vlasti i u opoziciji obećale da će zajedno raditi na provedbi
reformi u korist svih građana BiH, podsjeća Ferguson.
Pored toga, izjavu su usvojila oba doma Parlamentarne
skupštine Bosne i Hercegovine i Narodne skupštine Republike Srpske.
“Mislim da je veoma važno što su demokratske institucije ove
zemlje preuzele vlasništvo nad ovim planom reformi i nadam se da će parlamenti
i zastupnici igrati značajnu ulogu u insistiranju na odgovornosti političkih
lidera za uspjeh ili neuspjeh reformi”, tvrdi Ferguson.
Dodaje da je potrebno shvatiti da sa Sporazumom o
stabilizaciji i pridruživanju dolazi i niz obaveza zbog kojih će vlade morati
zajedno usko sarađivati na nivou države, entiteta i kantona, kako bi ih
ispunile i održale ovaj napredak na putu ka članstvu u EU.
Kristian Helbah, ambasador Njemačke u BiH, za Frontal je
istakao da su Nijemci uvjereni da je ova inicijativa dobra i realna šansa za
Bosnu i Hercegovinu, te da s obzirom na visoku stopu nezaposlenosti, ekonomske
reforme moraju sada biti najviši prioritet.
“Druge zemlje u regionu su napredovale na putu ka Evropskoj
uniji. Mi hoćemo da se konačno i u Bosni i Hercegovini prebrodi ovaj zastoj.
Nedostatak ekonomskih perspektiva i rasprostranjena beznadežnost upravo kod
mladih ljudi paralizuje zemlju i narušava povjerenje građana u demokratsku
državu. Naš cilj u ovoj inicijativi treba biti i cilj ovdašnjih političara: Mi
želimo jednu jaku Bosnu i Hercegovinu u srcu Evrope”, istakao je Helbah.
Dodao je bi nove reforme trebale podstaći ekonomiju,
stvoriti nova radna mjesta, privući nove investicije, stvoriti efikasnu upravu
i izgraditi jedan pravedan socijalni sistem.
“(Zajednička) Izjava je takođe jasno priznanje da
odgovornost za reforme ne leži na Međunarodnoj zajednici već na domaćim
političarima u Bosni i Hercegovini. To je važan signal!”, potvrdio je Helbah.
Srećko
Latal, urednik Balkanske Istraživačke mreže (BIRN) za BiH, i osnivač analitičke
organizacije SOS navodi da je proces donošenja zajedničke izjave BiH lidera o evropskom putu nakon silnih političkih
prepirki bio u potpunosti banalizovan a sam tekst te izjave je na kraju
maksimalno razvodnjen kako bi barem kao takav dobio podršku od lidera svih 14
političkih stranaka.
„Zbog
toga je bilo i za očekivati da će se političke prepirke oko različitih pa i
suprotstavljenih ciljeva ovih političkih stranaka ‘preseliti’ na prvu sljedeće
bitno pitanje, a to je pitanje mehanizma za koordinaciju procesa pridruživanja
EU“, navodi Latal.
On navodi da će članstvo u Evropskoj uniji uvijek
postojati kao moguća opcija za BiH kad god građani BiH i njihovi politički
predstavnici odluče da ispune uslove za to.
„Prema tome nova Evropska inicijativa nije
posljednja šansa za BiH. Ona je više posljednja šansa da BiH krene prema EU barem
malo brže i uz barem malo lakše uslove, jer reforme koje stoje pred BiH teške i
nepopularne“, navodi Latal.
Novoizabrani
presjedavajući Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i
Hercegovine (PSBiH) u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope (PSVE) Senad
Šepić istakao je da se zna ko opstuira određene odluke.
„Zna se poimenično ko
pokušava zadržati stanje kakvo jest. Ipak, građani su ti koji donose odluku o
kažnjavanju ili nagrađivanju političara. Mislim da je naivno vjerovati kako nam
neko sa strane može nametnuti sankcije za pojedine političare. Uvijek sam bio
protiv kolektivne odgovornosti, ali da ima zajedničkog interesa pojedinih
političkih lidera da nas drže na dnu – ima. Ali ih građani moraju kazniti, a ne
EU ili neka druga sila“, navodi Šepić.
Direktorica Direkcije za evropske integracije Nevenka
Savić kaže da je svrha inicijative EU prioritetizacija reformi važnih i
vidljivih za živote građana tako da najkompleksnija politička pitanja ne budu
formalan uslov za napredak u procesu.
„Izostanak uspjeha u rješavanju ovakvih pitanja je
ranijih godina onemogućavao bavljenje suštinskim i krupnim reformama, i to u
vrijeme kada svijet potresa ekonomska kriza. Nakon što je prihvaćena i
potpisana izjava o opredijeljenosti na reforme u okviru procesa integrisanja,
treba da uslijedi realizacija, odnosno naporan rad i angažman apsolutno svih
segmenata društva“, ističe Savićeva.
Novi duh i neophodne
reforme
Endi Mekgafi, šef komunikacija i portparol Delegacije
Evropske unije/specijalnog predstavnika EU u BiH, za Frontal je istaknuo da
zajednička izjava predstavlja novi duh koji je potreban kako bi se efikasno
bavili reformama, te da je ona ključna ne samo za pristup EU nego za smisleno
poboljšanje kvaliteta života građana BiH.
“Svako istraživanje pokazuje da građani žele bolji život –
oni žele posao, bolje plate i penzije, dobar obrazovovni i zdravstveni sistem,
jaku borbu protiv korupcije. Tako da svi koji rade u politici i institucijama
imaju odgovornost da krenu u socijalne i ekonomske reforme koje će otvoriti
nova radna mjesta, mudrije koristiti javna sredstva i olakšati poslovanje.
“To je, verujemo, način da se izgradi prosperitet za sve
građane BiH”, rekao je Mekgafi.
Dodao je da se iskreno nada da će nova evropska inicijativa
uspjeti podstaknuti BiH da krene pravim putem ka EU.
“Želimo da se Bosna i Hercegovina pridruži Evropskoj uniji
kao država članica. Kako bi obnovljeni pristup i reformska agenda uspjeli,
čitav institucionalni i politički vrh u BiH, na svim nivoima vlasti, treba da
radi zajedno na evropskoj budućnosti ove zemlje za dobrobit svih njenih
naroda. EU očekuje da će svi oni napraviti neophodne korake kako bi se ponovo
ojačao proces integracije u EU i da će posebno obratiti pažnju na slabost socio
– ekonomske situacije tako što će početi da sprovode Strategiju za rast i
zaposlenost”.
Senad Šepić poručuje da mehanizam koordinacije oko kojeg se trenutno vode
oštre polemike treba svima u Bosni i Hercegovini.
„Državi, entitetima,
kantonima, opštinama, ali prije svega građanima ove zemlje. Taj sukob o kojem
govorite je političke a ne stručne naravi, a ni Evropu niti građane Bosne i
Hercegovine ne zanimaju politička prepucavanja nego napredak na evroatlanskom
putu. Treba otkloniti predrasude, nema tu nikakvog prenosa nadleženosti nego je
potrebna jedinstvena konktakt-tačka koju bi potvrdili svi učesnici u procesu.
Vidimo gdje nas je dovela politika konflikta koja je na sceni još od 2007. – u
međuvremenu je Hrvatska postala punopravna članica EU, dok Crna Gora, Srbija i
Makedonija imaju status zemalja kandidata, a mi smo u rangu sa Kosovom i imamo
samo status potencijalnog kandidata. To je porazna činjenica i to treba brinuti
sve nas. Moramo se okrenuti građanima i njihovim interesima i u tom smjeru
vidim daljnji razvoj situacije. Ako toga ne bude, bojim se da će se naša
stagnacija nastaviti, ali vidim povoljniju političku klimu u Parlamentu BiH i
Vijeću ministara i mislim da ćemo naći odgovre u interesu države i građana BiH“,
ističe Senad Šepić.
Latal
podsjeća da je ovaj mehanizam blokiran još od 2013 godine zbog neslaganja
glavnih političkih blokova oko toga da li, na koji način i pod kojim uslovima
BiH može ući u EU.
„Od
2013. godine se ove suprotstavljeni ciljevi nisu ni malo približili. Dapače,
postoje jasni signali da su određeni i Srpski i Hrvatski i Bošnjački politički
krugovi u proteklih par godina krenuli u dalje radikalizacije svojih ciljeva i
agendi. To konkretno znači dalje blokiranje evropskog puta BiH, a samim tim i
dalje siromašenje svih građana BiH. Ovaj trend se može promjeniti ili ponovnim
jačanjem međunarodnog angažmana u BiH, što je u ovom trenutku apsolutno
nerealno, ili promjenom i jačanjem angažmana svih segmenata BiH društva, od
samih građana, do civilnog društva, medija i intelektualaca“, smatra Latal.
On ističe i sa su najavljene reforme apsolutno neophodne i da će bez njih ekonomski i
socijalni sektor u BiH samo i dalje propadati jer, dodaje, niti domaći niti strani
investitori neće uložiti svoja sredstva u preskup, neefikasan i korumpiran
sistem.
„Pošto
su i ekonomski i socijalni sektori teško oštećeni dugogodišnjim bahatim i
neodgovornim ponašanjem dijela vlasti i administracije, ali i
nezainteresovanošću građana i civilnog društva, ove refome će biti teške i
nezahvalne. Mnogima se može činiti da će se situacija prvo pogoršati prije nego
što se poboljša, ali mi nemamo druge alternative“, kaže Latal.
Opredjeljenost ka EU
U ranijem razgovoru za Frontal Željko Ninković, CCI
konsultant za monitoring, rekao je da moramo biti optimisti kada je u putanju
nova evropska inicijativa.
Jasno je da je EU do sada bezbroj puta oprostila BiH, kao
kada je u pitanju slučaj Sejdić- Finci i nedosljednosti EU koja je tada bila
izričita da se evropski put neće pokrenuti dok se ovo pitanje ne rješi. Međutim
svi naši sagovornici se slažu da je ovaj put situacija nešto drugačija i
ozbiljnija.
“Moramo biti optimisti, ako se propusti i ova prilika da
postanemo drugačiji nego što smo bili, onda smo mi stvarno očajnici, zarobljeni
od strane malog broja političara, koji su do sada pokazali da su njihovi lični
interesi, uvijek bili ispred interesa građana. Valjda su političari koji su
aktuelni već 25 godina, uz manja odstupanja, makar iz svojih sebičnih razloga,
shvatili da nemaju kud i da moraju početi raditi i nešto za širu zajednicu”,
istakao je Ninković.
Dodao je da vjeruje da političari shvataju da ne mogu
zauvijek narod držati kao taoce svojih sebičnih potreba, te da im je nova
evropska inicijativa prilika da građanima prestanu otimati decenije prava na
bolji život.
“Velika je odgovornost i prilika na političarima da konačno
povedu građane prema boljem životu. U suprotnom svi ćemo pasti licem u
najdublje blato i izgubićemo previše u svakom smislu”, rekao je Ninković.
Srećko Latal podsjeća da su sve ankete i
istraživanja u proteklih desetak godina jasno pokazale da je velika većina građana BiH, iz oba entiteta i iz
svih etničkih grupa, jasno opredjeljena ka evropskim integracijama i
eventualnom članstvu BiH u Evropskoj uniji.
„Međutim politički lideri u posljednjih
šest ili sedam godina nisu uradili gotovo ništa kako bi se to i desilo.
Štaviše, BiH je danas udaljenija od EU nego što je to bila, na primjer 2006. Da
podsjetim, tada je BiH u mnogim segmentima bila samo malo iza Hrvatske i ispred
većine drugih zemalja rejona. Nakon toga je došlo do nove radikalizacije
pozicija svih etno-političkih blokova, koji su obećavali nezavisnost Republike
Srpske, uspostavljanje Hrvatskog entiteta ili dalju centralizaciju zemle. Danas
niti je RS nezavisna, niti je uspostavljen Hrvatski entitet, niti je BiH
centralizirana, ali zato svi građani BiH žive puno gore nego što su živjeli
tada. Odgovornost za ovo ne snose samo političke elite, već i svi ostali
segmenti BiH društva, od medija, intelektualaca, civilnog društva pa do samih
građana koji su dozvolili i još uvijek dozvoljavaju političarima da vlast
osvajaju ispraznim obečanjima i radikalnom retorikom. Evropska unija niti može,
niti hoće, niti treba ovo da rješava, jer se budućnost ove zemlje nalazi u
rukama svih nas, građana BiH. Mi treba da odlučimo u kakvoj zemlji i u kakvim
uslovima želimo da živimo i onda treba da uradimo ono što treba da se uradi da
bi se to i desilo. EU, kao i ostatak međunarodne zajednice mogu taj proces samo
da naprave malo lakšim i bržim“, poručuje Srećko Latal.
Savićeva navodi da od svakog savladanog izazova u procesu
intergisanja građani mogu da očekuju poboljšanja.
„Primjera radi, najavljeno stupanje na snagu Sporazuma
o stabilizaciji i pridruživanju očekivano treba da donese posredne i neposredne
koristi za građane. Osim što bi trebalo da ubrza sveukupan tempo reformi u
procesu integrisanja, omogućiće i neke konkretne koristi, kao što je pravo
poslovnog nastanjivanja u EU za bh. firme, učešće u postupcima nabavki u EU,
bolju zaštitu potrošača i sl. Reforme treba da budu realizovane za dobrobit
građana bez obzira na članstvo u EU, jer ono nije samo sebi svrha. Integracija
u EU je način za podizanje životnog standarda, kreiranje novih radnih mjesta i
privlačenje investicija. Cilj je sveobuhvatna transformacija društva, da bi se
u njemu bolje živjelo, a članstvo u EU je samo instrument za postizanje tog
cilja“, navodi Savićeva.
Šepić ističe da je
važno da je EU promijenila pristup i
prioritete i da je prema njemu taj novi
pristup kompatibilniji sa našim političkim ustrojstvom.
„Neće Sejdić-Finici
nestati, niti će nestati naše druge obaveze, ali se mijenja redoslijed poteza.
Zato je mehanizam koordinacije trenutno pitanje broj 1 koje mora biti riješeno.
EU je malo umorna od proširenja, a na nama je da mi sami sa sobom rasčistimo
gdje se vidimo u budućnosti. Ako je naše opredjeljenje EU, onda moramo raditi i
ispunjavati obaveze. To niko neće uraditi umjesto nas. Posebno u mlađoj
generaciji političara, koji već imaju važne funkcije u strankama, vidim
razumijevanje i želju da unesu svježinu i drugačiji pristup u politici. Ako ti
ljudi budu imali značajniju ulogu u budućim procesima, vjerujem da ćemo živjeti
u boljoj Bosni i Hercegovini“, završava Šepić.
autor: Frontal
