Početak rada VIS-a znači da će konzulati Zemalja članica EU početi
prikupljati otiske prsta i digitalne fotografije podnosilaca zahtjeva za
dobijanje vize te da će njihovi podaci biti pohranjeni u VIS. Podatke u
zemljama Šengena mogu pogledati svi organi nadležni za izdavanje viza, i mogu
se provjeravati od strane granične policije na ulasku imaoca vize na teritoriju
Šengena.
Ovo će se primjenjivati na državljane zemalja kojima je viza
neophodna da bi ušli na područje Šengena. Državljani Albanije, Bosne i
Hercegovine, BJRM, Crne Gore i Srbije mogu putovati bez vize. Osobe koje ulaze
s Kosova* i iz Turske obuhvaćeni su viznim režimom.
Dakle, u Bosni i Hercegovini, uvođenje VIS-a će samo uticati na
stanovnike koji su zbog svog državljanstva pod viznim režimom (na primjer,
državljanin Turske koji boravi u BiH). Takva osoba samo treba dati otisak prsta
svakih pet godina, što znači da one osobe koje često putuju neće morati da to
rade svaki put kada podnose zahtjev za dobijanje vize.
U pravilu, podaci iz VIS-a ne mogu se prenositi
niti staviti na raspolaganje trećim zemljama ili nekoj međunarodnoj
organizaciji. U određenim slučajevima, neki podaci registrovani u VIS-u (ime i
prezime, državljanstvo, broj putne isprave, mjesto boravka) mogu se dostaviti
trećoj državi, ili međunarodnoj organizaciji, kada je to u pojedinom slučaju
neophodno da bi se dokazao identitet državljanina treće države, kao i u svrhu povratka.
Stroga pravila zaštite podataka definirana su Pravlima VIS-a i podliježu
kontroli nacionalnih i evropskih organa za zaštitu podataka. Podaci se u VIS-u
čuvaju maksimalno pet godina.
Početak rada VIS-a je dio postepenog
uspostavljanja ovog sistema u cijelom svijetu, što je započeto u oktobru 2011.
i trajaće do juna 2015, s ciljem pokrivanja konzulata svih zemalja Šengena, a
region Zapadnog Balkana je 16. po redu u kojem se ovaj sistem uvodi.
izvor: Frontal
