Njen isključivi značaj je u omogućavanju nastavka predpristupnog procesa u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, ostvarivanja prava na pristup IPA fondovima za ruralni razvoj, te ostvarivanju prava na pristup i drugim međunarodnim fondovima. Navedena strategija predstavlja kompilaciju prioriteta i ciljeva definisanim postojećim strateškim dokumentima na nivou entiteta i Distrikta Brčko BiH, te je u tom smislu ispoštovan modularni pristup u izradi strateških dokumenata, a sam dokument je prije usaglašavanja finalne verzije prošao kroz sistem odlučivanja u okviru mehanizma koordinacije. Zbog nepostojanja strategije, od 2014 – 2017 godine u okviru IPA II fondova nisu postojala sredstva za poljoprivredu i ruralni razvoj. Praktično, sada je moguće da se iz evropskih fondova (IPA II) dobiju sredstva za razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj.
Još uvije se ne može govoriti o konačnim prijedlozima u koje će se oblasti najviše ulagani iz dobijenih sredstava, navode iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
„Ispred Republike Srpske smo predložili da osim institucionalnog jačanja kao jednog od prioriteta u strukturu podrške obavezno bude uvršten i program podrške poljoprivrednim gazdinstvima u smislu jačanja njihove konkurentnosti kroz podršku investicijama“, rekao je Aleksandar Macanović portparol ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Portparol Delegacije EU u BiH i sprecijalni predstavnik EU u BiH Jamila Milović-Halilović istakla je da je strateški plan ruralnog razvoja BiH 2018-2021 izuzetno važan okvirni dokument koji će dodatno povezati sektore sigurnosti hrane, veterinarstva, fitosanitarne kontrole i ruralnog razvoja, neophodne za sveukupni održivi ekonosmki rast BiH.
„Ovo je dobra vijest za poljoprivrednike i proizvođače kao i za ruralne zajednice, koji će imati koristi od dosljednijeg i strateškog pristupa u ovom važnom sektoru. Strategije na nivou cijele zemlje su ključni preduslov koji zemlja treba da ispuni kako bi mogla koristiti finansijsku pomoć u okviru IPA-e II (2018-2020). Nekoliko sektora za koje postoje strategije na nivou zemlje imaju mogućnost koristiti finansijsku podršku kroz IPA-u II, svakako uzimajući u obzir kvalitet projekata i kapaciteta zemlje za preuzimanje srestava“ rekla je Milović-Halilović.
Održivi ruralni razvoj u BiH zahtijeva strateški pristup i koordinaciju svih aktera ruralnog razvoja: lokalnih, kantonalnih, entitetskih i BiH institucija, organizacija civilnog društva, poslovne zajednice i stanovnika ruralnih područja.
Mreža za ruralni razvoj Bosne i Hercegovine, u saradnji sa drugim mrežama zemalja regiona, implementira projekat ALTER – Active Local Territories for Economic development of Rural areas (Aktivne lokalne teritorije za ekonomski razvoj ruralnih područja) koji finansira Evropske Unija. Osnovni cilj projekta je stimulisanje i stvaranje pravnog i finansijskog okruženja za razvoj civilnog društva, osnaživanja civilnog društva da postane efektivni i značajni nezavisni učesnik i da unaprijedi svoje kapacitete za dijalog sa vlastima, a u cilju uticaja na zakonodavstvo i procese donošenja odluka u održivom razvoju ruralnih zajednica.
„Planovi za naredni period Mreže za ruralni razvoj su nadzor nad implementacijom grantova, upoznavanje organizacije sa LEADER i CLLD pristupom ruralnom razvoju, naglašavanje važnosti koncpeta ruralnog razvoja na nivou opština, forumi za unaprijeđenje politika u BiH i regionalni forumi za procjene potreba regiona zapadnog Balkana“, rekao je Duško Cvjetinović, predsjednik Mreže za ruralni razvoj BiH.
Ruralni turizam kao poluga razvoja ruralnih prostora u BiH
Trend razvoja ruralnog turizma je sve prisutniji u Bosni i Hercegovini. Prirodni ambijent, mnoštvo zelenih proizvoda, prirodnih izvora, bogata zemljišta i šume je sve ono što čini Bosnu i Hercegovinu. Ali koliko je sve to iskorišteno i kako spriječiti migracije stanovništva iz ruralnih u urbane krajeve?
Za poboljšanje standarda stanovnika ruralnih područja neopohodna je diversifikacija prihoda i ekonomskih aktivnosti, što je prepoznato i u nedavno usvojenoj strategiji, kaže Cvjetinović i dodaje da je ruralni turizam jedan od načina razvoja ruralnih prostora.
„U BiH već sada postoje pozitivni primjeri ruralnog turizma. Postoje područja sa velikim brojem turista i kao takva imaju visok potencijal za razvoj ruralnog turizma, što u budućnosti treba iskoristiti. S obzirom da je broj turista u porastu iz godine u godinu, svakako treba razvijati ovu privrednu granu. Pored smještajnih i ugostitljeskih usluga, ruralni turizam pruža šansu za plasman poljoporvirednih proizvoda i ručnih radova/rukotvorina proizvedenih tradicionalnim putem“, zaključuje Cvjetinović.
Vlada Republike Srpske podržava projekte u oblast ruralnog turizma i razvoja kako kroz budžetske izvore prihoda posredstvom Ministarstva trgovine i turizma RS, tako i kroz međunarodne izvore finansiranja koje provode Jedinica za koordinaciju poljoprivrednih projekata Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kroz pojekte koji se finansiraju iz sredstava IFAD-a a koji se odnose na podršku ruralnom preduzetništvu.
Za Bosnu i Hercegovinu je politika ruralnog razvoja izuzetno važna s obzirom da oko 60 odsto stanovništva živi u ruralnim krajevima. Ono što je potrebno stanovništvu u ruralnim krajevima je dobra infrastruktura kako bi bili povezani sa urbanim dijelovima i zaposlenje kako bi se smanjila stopa siromaštva.
Ruralni turizam je jedan od načina aktiviranja neiskorištenih resursa u ruralnom području. Politika ruralnog razvoja Evropske unije, poznata i kao „drugi stub“ zajedničke poljoprivredne politike, pomaže ruralnim područjima da se nose sa širokim spektrom ekonomskih, okolišnih i socijalnih izazova. U okviru tih prioriteta svoje mjesto ima ruralni turizam, kao važna oblast u fokusu.
„Ruralni turizam obuhvaćen je Strategijom ruralnog razvoja BiH a tokom godina, EU je pružila značajnu finansijsku podršku sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja u BiH. Takođe, EU je spremna i dalje raditi sa svim relevantnim akterima da dodatno podrži poljoprivredu i ruralni sektor, koji su od vitalnog značaja za održivi ekonomski i društveni razvoj BiH“, naglasila je Milović-Halilović.
Ruralni turizam je izuzetno važan za očuvanje identiteta jedne zemlje, tradicije i običaja. Njegova važnost se ogleda u korišćenju već postojećih resursa kojih Bosna i Hercegovina dovoljno ima.
Autor: D.S. i M.B./Frontal
