autor: Frontal
Budućnost BiH u EU moguća je tek nakon što se postojeća
slika stanja promjeni, odnosno kada njeni građani dobiju efikasnije sudove i
žive u manje korumpiranom društvu.
Plenarni sastanak Srukturisanog dijaloga o
pravosuđu i ostalim pitanjima u oblasti vladavine prava, između EU i BiH održan
je 13. i 14. maja u Sarajevu, samo dan prije nego što su prve poplave zahvatile
BiH.
Tako su u sjenci ovih dešavanja ostali njeni zaključci i preporuke.
Međutim i prije vanredne situacije koja je proglašena na nivou cijele BiH, prvo
RS a onda i Federacije BiH, postalo je vidljivo da i nakon tri godine od
uspostave ovog novog mehanizma Evropske komisije stvari se ne odvijaju željenom
dinamikom.
Visoko
sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) je na sjednici koja se
održala 13.07.2011. godine donijelo odluku o uspostavljanju Komisije
pravosuđa u Bosni i Hercegovini za pitanja strukturisanog dijaloga.
Tri
mjeseca kasnije održana je prva sjednica osnovane Komisije na kojoj su osnovne
teme bile metodologija rada Komisije te pitanja kao što su uloga
i način uključivanja predstavnika pravosuđa u procesu Strukturisanog dijaloga,
izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u BiH, Zakona o Sudu BiH, set preliminarnih
preporuka sa prvog sastanka Strukturalnog dijaloga.
Savjet je
tada istakao da je Strukturisani dijalog jako dobra prilika da se između
predstavnika izvršne, zakonodavne i pravosudne vlasti, postigne zajedničko
razumijevanje i koncenzus u vezi osnovnih pitanja unapređenja reformskih
procesa u sektoru pravde i pronađu najbolji načini razvoja nezavisnog i
odgovornog pravosuđa.
Reforme i promjene
u konkretnim rješenjima nisu pratile prvobitno iskazanu spremnost svih
učesnika. U međuvremenu
došlo je i do politizacije samog procesa, koja usporava najavljene promjene.
Nedavno održani plenarni sastanak u Sarajevu bio je sedmi u nizu, a po
prvi put se razgovaralo o borbi protiv
korupcije i politikama antidiskriminacije u okviru proširenog dijaloga, s
posebnim naglaskom na središnju ulogu pravosudnih institucija u borbi protiv
korupcije i omogućavanju građanima da odbrane svoja prava.
Reforma pravosuđa na državnom nivou prioritet
Delegacija Evropske unije je na sastanku Stukrturisanog dijaloga prezentovala
preporuke koje u širem obliku su formalno uručene vlastima u BiH. Preporuke naglašavaju da reforma
pravosudnog sistema na državnom nivou ostaje ključni prioritet.
Opsežni koraci preduzeti su u pripremi odgovarajućeg zakonodavstva u
kontekstu reforme Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, kao i Suda BiH.
Evropska komisija je od Suda BiH
zatražila do kraja juna sveobuhvatan analitički pregled primjene proširene
nadležnosti za procesuiranje krivičnih dijela.
"Očekuje se da će informacije o
broju presuđenih slučajeva i obrazloženjima primjene nadležnosti dati bitne
elemente za završetak dugotrajne reforme, uzimajući u obzir tehničke preporuke
Venecijanske komisije."
Upućen je jasan poziv na intenziviranje napora za
smanjenje zaostataka u rješavanju predmeta ratnih zločina. Naročito bi
najsloženije istrage i predmeti „Kategorije II“ transferirani od Međunarodnog
krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Tužilaštvu Bosne i Hercegovine trebalo da
budu procesuirani bez daljnjih odlaganja. Kako kažu u EU, pravda za žrtve svih
ratnih zločina ostaje ključ nastojanja za pomirenje širom BiH kao i u regionu
Zapadnog Balkana.
Evropska komisija je pozdravila nedavno usvojene
mjere usmjerene jačanju profesionalizma u pravosuđu, uključujući novi sistem
pisanih ispita za sve kandidate za pravosudne funkcije. Povećanje objektivnosti
i transparentnosti u njihovom angažovanju na temelju sposobnosti i
kvalifikacija je preduslov za efikasnije i ekektivnije pravosuđe.
Strukturisani dijalog – proširena platforma
“Strukturirani dijalog je
kao forum za diskusiju o pitanjima u oblasti pravosuđa u kontekstu intergisanja
u EU uspostavljen kako bi pravosudni sistem bio dodatno konsolidovan, te kako
bi bila osigurana njegova nezavisnost, učinkovitost, nepristranost i odgovornost
u skladu sa odgovarajućim standardima EU i acquis-em”, istakli su nam u
Direkciji za evropske integracije BiH.
U izvještaju Evropske
komisije o napretku BiH u 2013. godini navedeno je da je „Strukturirani
dijalog o pravosuđu dao niz konkretnih i pozitivnih rezultata, uz rastući broj
preporuka koje su ili u potpunosti ispunjene ili je njihova realizacija na
dobrom putu“.
U
vezi sa Strukturisanim dijalogom, komesar za proširenje Štefan File je tokom
posjete BiH u februaru 2014. predstavio inicijativu o proširenju sastanaka ovog
foruma pitanjima koja se tiču borbe protiv korupcije i diskriminacije. Značaj
ovih, kao i pitanja u vezi sa pravosuđem, EU naglašava i time što je uvela
praksu da pregovore o pristupanju s državama počinje otvaranjem pregovaračkih
poglavlja pravne stečevine EU 23 (pravosuđe i osnovna prava) i 24
(pravda, sloboda, sigurnost), koje drži otvorenim do samog kraja pregovaračkog
procesa. Primjena ove prakse je počela pregovorima EU s Crnom Gorom.
Ideja o otvaranju dijaloga
nastala je iz opredijeljenosti Evropske komisije da unaprijedi struktuisane
odnose o vladavini prava sa potencijalnim kandidatima i prije stupanja na snagu
Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Razlog je jednostavan: pravda
ne može da čeka. Kada se radi o pravosuđu, građani zaslužuju najviše moguće
standarde. Strukturisani dijalog, stoga, predstavlja priliku: priliku da se
garantuje napredak u sektoru bremenitom najvećim izazovima na putu ka članstvu
u EU.
Pitanja i odgovori
ŠTA EU OČEKUJE OD SAGOVORNIKA IZ BiH?
Posvećenost jednom cilju: razvoju i konsolidovanju
nezavisnog, kredibilnog, djelotvornog, efikasnog, nepristrasnog i odgovornog
pravosuđa. Posvećenost metodologiji saradnje: sve ideje ili predložene promjene
u pravosuđu prevashodno će biti razmatrane u kontekstu struktuisanog dijaloga.
KOJE JE GLAVNO PRAVILO DIJALOGA?
Ni Evropska komisija ni EU ne nameću reforme.
Struktuisani dijalog je organizovan u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja. Da bi se
postigao dogovor oko adekvatnih reformi, u svakom sektoru, pripadnost procesa,
angažovanje i odgovornost lokalnih institucija su od najvećeg značaja. Od članova pravosuđa
očekuje se da budu angažovani u konstruktivnom, kontinuiranom i tehničkom
procesu da bi reformske šeme koje su plod domaćih nastojanja došle do
zakonodavca, te da bi se garantovao demokratski nastavak rada na njima.
KO ODREĐUJE DNEVNI RED DIJALOGA?
Dnevni red se utvrđuje zajednički sa različitim akterima
u procesu reforme pravosuđa. U dužem periodu prije plenarnih sastanaka u okviru
struktuisanog dijaloga, Evropska komisija predlaže listu tačaka dnevnog reda institucijama
BiH na način uobičajen kod organizovanja pododbora: preko Direkcije za evropske
integracije. Nakon što institucije BiH daju svoje komentare i prihvate prijedlog Komisije,
Komisija utvrđuje stav EU o svakoj tački dnevnog reda. Stav EU je rezultat konsultativnog procesa između
Evropske komisije i relevantne geografske radne grupe pri Evropskom savjetu (COWEB). U
okviru ovog foruma, svih 27 država članica EU analizira teme dnevnog reda, razgovara
o informacijama i analizi, koje predlaže Komisija, i usaglašava se o “stavovima” i
“zaključcima” za svaku relevantnu tačku. Stav EU se utvrđuje tek u ovoj fazi. Pitanja koja
iznese EU na plenarnim sastancima EU, dakle, predstavljaju ne samo tehnički stav
Evropske komisije, nego i mišljenje koje dijeli EU i 27 država članica.
ŠTA JE NEOPHODAN USLOV ZA USPJEH DIJALOGA?
Dijalog može dati rezultate samo ako su prijedlozi i
odluke doneseni na odgovoran način. On predstavlja najpogodniji forum za
kanalisanje bojazni i razgovor o predloženim promjenama, utvrđivanje problema i
nedostataka i postizanje rješenja. Dijalog se bavi obezbjeđivanjem nezavisnosti, stručnosti
i odgovornosti pravosudnog sektora korz jačanje pravosudnih institucija na svim
nivoima. Depolitizovanje debate o pravdi jedini mogući način da se obezbijedi trajna nezavisnost pravosuđa.
