Smrznute pizze, majoneze, instant zobene pahuljice, keksi, grickalice ili gazirana pića – mnoge od ovih namirnica koje spadaju u ultra-procesiranu hranu postale su svakodnevni izbor jer su brze, praktične i često jeftinije. Međutim, posljednjih godina sve je više istraživanja koja pokazuju da prevelika konzumacija ultra-procesirane hrane može imati ozbiljne posljedice po zdravlje, uključujući dijabetes, kardiovaskularne bolesti i neke vrste raka. Sada se tom popisu pridružuje još jedan potencijalni problem: zdravlje kostiju.

Istraživanje iz marta 2026. koje su proveli naučnici sa Tulane University, a objavljeno u časopisu The British Journal of Nutrition, sugeriše da ljudi koji jedu više ultra-procesirane hrane imaju nižu mineralnu gustoću kostiju i veći rizik od preloma kuka. Slični su nalazi i jedne druge studije koja je pratila odrasle osobe u Kini, a objavljena je također u martu 2026. u European Journal of Nutrition.

Studija je analizirala podatke više od 160.000 učesnika iz velike baze podataka UK Biobank. Prosječno su ispitanici konzumirali oko osam porcija ultra-procesirane hrane dnevno. Istraživači su otkrili da se za svakih dodatnih 3,7 porcija dnevno rizik od preloma kuka povećava za oko 10,5 %. To je otprilike ekvivalent obroku poput smrznutog gotovog jela, keksa i gaziranog pića u jednom danu.

Učesnici su praćeni više od 12 godina. Rezultati su pokazali da je visoka konzumacija ultra-procesirane hrane povezana sa smanjenjem mineralne gustoće kostiju na više mjesta u tijelu, uključujući gornji dio butne kosti i lumbalni dio kičme.

Ultra-procesirana hrana uglavnom se proizvodi industrijski i sadrži velike količine soli, šećera i nezdravih masti. Takve namirnice često imaju mnogo kalorija, ali vrlo malo cjelovitih sastojaka poput povrća, voća ili žitarica u njihovom prirodnom obliku i mnoga ultra-procesirana hrana nije nutritivno vrijedna, nije bogata mineralima, vitaminima i drugim molekulama koje utječu na bolje zdravlje.

Istraživači su također primijetili da je povezanost između ultra-procesirane hrane i slabije gustoće kostiju bila posebno izražena kod osoba mlađih od 65 godina, kao i kod ljudi s vrlo niskim indeksom tjelesne mase.

Drugim riječima, ono što je praktično za tanjir možda nije najbolje za naše kosti – a dugoročne posljedice mogle bi se pojaviti mnogo ranije nego što očekujemo.