– Generacija Z poručila: Vrijeme
tradicionalnog liderstva ističe. Vrijeme za promjene je sada
Uspjeh odnosa s javnošću ne mjeri se brojem objava, već dugoročnom
konsolidacijom društvene relevantnosti i značaja organizacije. Tokom prvog izdanje konferencije
svakog od tri dana kreirani su i štampani newsletteri, dnevni pregledi.
Ovogodišnje izdanje generisalo je hiljade objava i dijeljenja na nalozima na
društvenim mrežama ljudi na konferenciji. Dvadeset godina postojanja
konferencije PROACTIVE proslavljeno je, po riječima učesnika/ca i
predavača/ica, najboljim i najinteraktivinijim izdanjem konferencije do sada.
Trodnevna konferencija o
odnosima s javnošću, komunikacijama i biznisu PROACTIVE održana je u hotelu
Rajska dolina na Jahorini od 29.
do 31. maja/svibnja. Konferencija je otvorena obraćanjem Nataše Pavlović Bujas,
predsjednice Međunarodne asocijacije za odnose s javnošću (IPRA) koja
obilježava 70 godina ove najstarije međunarodne asocijacije PR
profesionalaca. Međunarodno udruženje za odnose s javnošću (IPRA)
dodijelilo je još prošle godine PROACTIVE konferenciji status Endorsed by
IPRA Conference koja se dodjeljuje događajima od posebnog značaja za PR profesiju širom
svijeta.
PROACTIVE je otvorio komunikacijski stručnjak Voja Žanetić predavanjem „Orvele,
ti li si?“, a govorio je o eri post-istine u kojoj spektakl sve češće
zamjenjuje suštinu dok se društvo suočava sa gubitkom fokusa, znanja i osnovne
komunikacije. Naglasio je da sistem teži da nam pruži spektakl umjesto
esencije, te da sve češće težimo da se identifikujemo s onim što imamo,
a ne s onim što jesmo. Pozvao je na refokus, rekapitulaciju i restart,
naglašavajući da je vrijeme da se vratimo suštinskom razumijevanju i tumačenju
svijeta oko nas.
Uslijedio je dinamični PROACTIVE World Café panel s pet važnih tema:
pitanja savremenih komunikacija, društvene odgovornosti i novih tehnologija. Minela
Vilić govorila je o važnosti vidljivosti u komunikacijskom sektoru,
ističući da je ključno dijeliti vlastiti rad jer ne znamo ko nas posmatra i
koliko to može otvoriti vrata budućim klijentima. Poručila je da je lični brend
jednako važan kao i rad za druge. Miloš Đajić fokusirao se na ulogu
mladih u društvenim promjenama, naglašavajući da su protesti u Srbiji donijeli
novu praksu i novu sliku zajedništva, naročito u gradovima poput Novog Pazara i
Niša. Istakao je izazove generacijskog jaza i promijenjenih medijskih navika,
te ukazao na organizovanost i smirenost mladih koji se sve više pojavljuju na
sceni. Željka Šulc otvorila je temu govora mržnje, naglasivši da je
danas “in” biti brutalan i nepristojan. Upozorila je na opasnost etiketiranja i
sive zone komunikacije, te pozvala na sopstveni primjer i društveno odgovorne
kampanje biznisa kao odgovor. Posebno se osvrnula na važnost filtriranja
komentara na portalima, uvođenja komunikacijske pismenosti u škole i jačanja
odgovornosti medija. Nikola Ivančević govorio je o sve većoj prisutnosti
vještačke inteligencije u svakodnevnom radu. Alati poput ChatGPT-a koriste se
za generisanje ideja, objašnjavanje složenih tema i sumiranje sadržaja, ali je
naglasio potrebu za balansom u njihovoj upotrebi, te važnost razvoja kritičkog
mišljenja. Srđan Puhalo predstavio je izazove zagovaranja seksualnog
obrazovanja. Istakao je važnost strateškog pristupa, identifikacije saveznika i
korištenja edukativnih poruka koje ne zastrašuju. Naglasio je potrebu da se
krene od lokalnog nivoa – školskih vijeća i roditelja – prema institucijama,
uključujući i rad na pridobijanju podrške vjerskih zajednica.
Prvi dan konferencije zatvorila je Nataša Pavlović Bujas
interaktivnom sesijom “PR terapija za krizu povjerenja”, održanom u
formatu vruće stolice. Postavila je važno pitanje, kako vraćamo
povjerenje u komunikacije kada su institucije, mediji i društveni sistemi u
krizi? Poručila je da je uloga komunikacijskih profesionalaca/ki da preuzmu
odgovornost i budu influenceri promjena, bilo da komuniciraju u ime
kompanije ili iz ličnog uvjerenja. Da bismo to postigli, neophodno je
kontinuirano učenje, poznavanje etičkih kodeksa, profesionalnih standarda i
procedura. „Ako ne budemo gradili kolektivne vrijednosti i djelovali zajedno,
već se oslanjali samo na sebe, ostajemo jedina mjera u sistemu koji se
urušava,“ poručila je Bujas. Upravo zato, liderstvo u komunikacijama ne
podrazumijeva poziciju, već hrabrost da djelujemo odgovorno i sa svrhom, jer
jedino tako možemo mijenjati društvo na bolje.
Tokom inspirativnog master classa „Četiri jednostavne operacije koje će
vam promijeniti život (a koje ste već naučili)”, dr Dragana Vujović
Đermanović govorila je o ličnom i profesionalnom razvoju, povezanosti
unutrašnjeg svijeta i vanjskih rezultata, te važnosti emocionalne inteligencije
u savremenom poslovnom okruženju. Poseban akcenat stavila je na emocionalnu
inteligenciju, vještinu budućnosti. „To je inteligencija koja će pobijediti
vještačku. Sastoji se iz svijesti o sebi, svijesti o drugima i načinu na koji
upravljamo tim odnosima.“
Dinamični akademsko-praktičarski duo, prof. dr Dejan Verčič i prof. dr Ana
Tkalac Verčič, kroz inovativan fromat double Act ”Verčič vs. Verčič“ 10
komunikacijskih, društvenih i poslovnih tema po 6 minuta pokazali su da, iako
se bavimo istim poslom ne moramo, ili ne možemo, imati usaglašene stavove.
Važno je da razgovaramo i da naše djelovanje bude etično. Značaj interne
komunikacije za zadovoljstvo zaposlenih (moraju li zaposleni uopšte biti srećni
ili samo produktivni); šta je uloga portparola – glasnogovornika u savremenim
organizacijama; kako su zbog rasprave o tome da li Slovenci više tračaju Hrvate
ili je obratno napravili opsežno istraživanje (da, Slovenci to rade više i
bolje); Generacija Z je razmažena ili svjesna da je prepuštena sama sebi, s
velikim potencijalom koji još nije prepoznat; jesu li novinari/ke najbolji za
PR ili je to samo još jedna predradsuda, te druge vječno vruće teme oko kojih i
dalje nemamo konsenzus.
Dr Pedja Ašanin Gole postavio
je pitanje da li su odnosi s javnošću samo sredstvo površne komunikacije ili
imaju dublju, transformativnu društvenu ulogu? Organizacije, kako je istakao,
ne djeluju u vakuumu. Njihova održivost zavisi od sposobnosti da se usklade s
društvenim, kulturnim i normativnim okruženjem. „PR ima ključnu ulogu u tome
jer nije samo alat, već savjest i savjetnik u vremenu u kojem se povjerenje
mora stalno potvrđivati“, naglasio je on.
Katarina Bingula govorila je o izazovima i mogućnostima za kreativce iz
regije na globalnom tržištu. „Kreativa se mora spasiti od izgaranja“, poručila
je, naglašavajući važnost granica, odmora i samopouzdanja. Istakla je da je rad
sa stranim klijentima često jednostavniji, bez mikromenadžmenta, uz jasniju
komunikaciju i bolja primanja. „Nije nemoguće organizovati događaje čak i u New
Yorku. Sve počinje od toga da vjerujete da možete.“ Kao prednosti naših
stručnjaka istakla je univerzalno znanje, prilagodljivost i ljudskost, „human
touch“ koji se ne smije izgubiti.
Savršenu završnicu drugog dana kroz interaktivni format vruće stolica,
vodila je Jovana Vulić temom „Kriza: panika ili prilika?“. Dva
realna slučaja iz svijeta industrije ljepote i medija omogućila su užarenu
diskusiju kroz koju su učesnici/e testirali vlastitu otpornost, strateško
razmišljanje i spremnost da u krizi prepoznaju i priliku za obnovu povjerenja.
Master class ”Kako da humanizujemo AI prije nego što AI dehumanizuje naše
poslove?” Vladimir Vulić otvori je
šokantnim primjerima iz prakse, horor pričama koje jasno ilustruju gdje nas
može odvesti rutina bez preispitivanja i sistem bez humanosti. Od tragičnih
posljedica lošeg rukopisa ljekara do incidenta u avionu u kojem direktor
kompanije priznaje da su "politike i procesi onemogućili korištenje
zdravog razuma", sve je vodilo ka jednom pitanju: da li ljudi i dalje
imaju centralnu ulogu u poslovanju i kako tu ulogu sačuvati u eri umjetne
inteligencije? Vulić je istakao da AI danas čita rendgenske snimke bolje od
ljekara i rješava mnoge izazove brže nego ikada prije ali primjeri i
primjena još uvijek dokazuju da budućnost poslovanja nije AI nego budućnost
poslovanja ostaju ljudi, koji će pametno koristiti AI.
Završnica je bila i nastavak master classa uz učešće troje mladih Gen Z-ovaca
– Aleksandre Glušac, Muhameda Sokića i Mije Kulenović, koji već oblikuju
način na koji radimo i redefinišu odnose zaposlenih i poslodavaca. Za njih je
fleksibilnost važnija od sigurnosti, više cijene lični rast nego hijerarhiju, traže smisao u
poslu, a ne samo platu, tolerišu besmislen, a naročito neplaćen rad,
cijene otvorenu komunikaciju, brze promjene i digitalno okruženje, nisu lojalni
firmama, nego su lojalni sebi i vlastitim vrijednostima. Uz snažan
preduzetnički duh, proaktivnost, brzinu u učenju i izraženu potrebu za
ravnotežom između privatnog i poslovnog života, Generacija Z jasno poručuje:vrijeme tradicionalnog liderstva ističe. Vrijeme za promjene je sada.
Partneri konferencije su
Coca-Cola HBC B-H Sarajevo, OSCE, Ministarstvo trgovine i turizma Republike
Srpske i Područna privredna komora Banja Luka. Medijski partneri su LED EURO
Media, Magazin Gracija, Brend Magazin, frontal.ba, boljiposao.com, inspo.ba,
womancomm.com, javnost.rs, Zdravi portal i Prijatelji Srebrenice.
Frontal
