Kako tehnologije napeduju postaje sve jasnije da naš obrazovni sistem ne priprema mlade za sve prilike koje pružaju 5G bežični internet i četvrta industrijska revolucija.
Učitelji, političari, neprofitne i preduzetničke organizacije moraju da se suoče sa ovom činjenicom, čak i ako to podrazumijeva dovođenje u pitanje dugogodišnje tradicionalne prakse.
Što više kompjuteri postaju jednaki ili nadmašuju ljudske kognitivne kapacitete, svrha obrazovanja se sve više mijenja:
1. Najbitnije je unaprijeđenje STEM ( nauka (science), tech(tehnologija), inženjerstvo (engineering), matematika (math)) vještina, potrebnih za adekvatno zadovoljavanje potreba savremenog društva;
2. Jednako važno jeste uvođenje etičkog razumjevanja novih tehnologija, koje će nam omogućiti da mudro koristimo nova dostignuća u svrhu unaprjeđenja standarda života svih ljudi.
3. Pronalaženje mnogo kreativnijeg i primamljivijeg načina da se usvoje znanja, već pomenuta, uključujući sve starosne grupacije u obrazovni sistem, što do sada nije bio slučaj.
Obrazovanje budućnosti je usmjereno na STEM, jer naše društvo mora značajno da unaprijedi ove vještine, uključujući sve generacije i oba pola, kako tvrdi Hans Vestberg, glavni i izvršni direktor Verizon Communications, vodećeg provajdera bežićnih, optičkih i globalnih internet mreža i usluga.
Ovo ne znači privilegovanje samo jedne grupe predmeta, već da se trenutni tokovi u nauci trznu iz besmislene dihotomije između prirodnih i društvenih nauka. Nova epoha sa sobom nosi i nove izazove koje možemo uspješno savladati samo ako ove dvije naučne oblasti integrišemo u jedno.
Šta nam je zapravo potrebno? Da li su to genetski inženjeri koji su preduboko otišli u Vrli novi svijet ili istoričari koji su sposobni da na sofisticiran način rade analize. Nauka ima još mnogo toga da da čovječanstvu, kao i ljudi nauci.
Jasno se ističe pouka: da bi tehnologija ispunila svrhu unaprjeđenja standarda života, mora u sebi da sadrži komponentu i kulturnog i moralnog.
Postoji nešto drugo što nam je potrebno od četvrte Industrijske revolucije obrazovnog sistema: potpuno prihvatanje koncepta permanentnog učenja.
Ideja da se formalno obrazovanje završi sa 22 ili 25 godina sada je potuno zastarjela. Kako se tehnolija mijenja velikom brzinom, i kako se život ljudi produžava javlja se poteba za fleksibilnijem, odgovarajućem školovanju i aktuelnim obukama.
Univerziteti budućnosti će sve više viđati studente koji su u starosnoj dobi od 40 ili 60 godina.
Izvor: World Economic Forum
