Film ratne tematike, koji je imao premijeru u septembru, odmah je izazvao polemiku upravo zbog jezika na kom je snimljen, a koji pretenduje da bude „slovenski esperanto“. U diskusije su se uključili i filolozi i većinom su kritički nastrojeni.
Ugledni lingvista i profesor na Moskovskom državnom Univerzitetu Lomonosov Natalija Ananjevna, smatra da je ovo neuspjeli pokušaj da se stvori neki vid esperanta.
„Međuslovenski jezik nije dovoljno razvijen i ima mnogo nejasnoća. Ne zna se na osnovu kog konkretno jezika je nastao i ne postoje jasna gramatička pravila, samo mješavina svega i svačega. Princip po kome je stvaran rječnik ovog jezika je nejasan i ,nažalost, može se uporediti sa mrtvorođenčadima“, oštro je prokomentarisala Ananjevna.
Po njenom mišljenju, ovaj jezik je samo skup ijreči i gramatičkih pravila iz raznih slovenskih jezika i nema objašnjenja ni naučnih dokaza za njegovo postojanje.
Interesantna je činjenica da su jezik na kome je snimljen film stvorili profesori informatike i programeri. Po svemu sudeći, oni su daleko od filologije i zbog toga lingvisti iznose niz zamjerki na „slovenski esperanto“.
Sergej Skorvid, profesor na Ruskom državnom humanitarnom Univerzitetu (RGGU) i šef Katedre za slavistiku i centralnoevropska istraživanja, nije u toku sa filmskim debijem međuslovenskog jezika, ali generalno smatra da je, imajući u vidu kako je napravljen, samo riječ o jednoj vrsti neuspjelog vještačkog jezika.
„Ne mislim da će u stvarnosti doći do upotrebe takvog jezika, a nije jasno zašto nam je on uopšte potreban. Svima poznat međunarodni vještački jezik je esperanto. Čuo sam da postoje čak i zajednice esperantista koji njeguju ovaj jezik, stupaju u brakove i imaju djecu kojima je maternji jezik upravo esperanto. Svakako su to rijetki slučajevi i teško da će u globalnom smislu to postati rasprostranjeno“, kaže profesor.
Skorvid navodi u ovom kontekstu, kako ističe, sasvim suprotni primjer sa Balkana. Kako podsjeća, stanovnici bivše Jugoslavije komuniciraju na službeno različitim jezicima, pritom se svi međusobno razumiju, ali niko nije pomislio da je potrebno stvoriti „opštebalkanski jezik“. Ista stvar se odnosi i na češki i slovački jezik i niko se tome ne čudi.
Upotreba međuslovenskog jezika
Ipak, ima mnogo naučnih članaka i istraživanja koja govore o plusevima i minusima vještačkih jezika, ali do sada nauka nije izdvojila nijedan takav jezik koji bi stvarno mogao da bude u upotrebi.
Jezik je veoma osjetljiva tema, pa je to slučaj i s tzv. međuslovenskim. Neki ga doživljavaju kao iskrivljeni maternji jezik (ruski, srpski, ukrajinski, češki itd.) i zato ga ne shvataju ozbiljno. Međutim, autori filma ukazuju da je cilj nastanka ovog jezika u svakom slučaju plemenit, a da će vrijeme pokazati da li je i koliko ovaj lingvistički eksperiment uspješan.
Izvor: Sputnjik.rs
