LJekari ovu vrstu depresije nazivaju sezonski afektivni poremećaj, čiji je uzrok, prema mišljenju stručnjaka, nedostatak sunčeve svjetlosti.
Simptomi zimske depresije imaju sličnosti sa običnom depresijom: bezvoljnost, nemir, razdražljivost, neobjašnjiv osjećaj žalosti, nedostatak snage da se nešto preduzme, te zanemarivanje vlastitog izgleda i socijalnih kontakata.
Ali, dok su kod patološkog oblika depresije tipični nedostatak apetita i nesanica, kod zimske depresije je suprotno – neprestani osjećaj umora i glad, a organizam naročito traži slatku hranu.
"Zimski bluz", poseban osjećaj depresivne žalosti, pogađa mnoge u zimskim mjesecima.
Ipak, ovaj depresivni period traje par dana i zato se smatra znatno blažim oblikom depresije.
Dva do osam odsto stanovništva koje zapada u pravu zimsku depresiju bude toliko "na dnu", da više nije u stanju da obavlja svoje svakodnevne poslove, navodi "Dojče vele".
Pravi razlog zimske depresije je nedostatak sunčeve svjetlosti.
To svjetlo u mozgu aktivira proces koji podstiče smanjivanje melatonina, hormona sna, i utiče na proizvodnju serotonina, tipičnog za aktivni – budan organizam.
Kada nema sunca, onda se i po danu može dogoditi da u tijelu ima previše melatonina i premalo serotonina.
Kada je hladno i sunčano od depresije nema ni traga, jer upravo sunčeva svjetlost podstiče stvaranje serotonina.
LJekari navode da su zimskoj depresiji sklonije žene, i to mlađe, kod kojih se može utvrditi oko 80 odsto ovih poremećaja.
Naučnici još nemaju odgovor na ovaj fenomen, a biolozi tvrde kako je to ostatak iz davnina, kada su žene prirodnim impulsima reagovale na zimske izazove.
Drugo tumačenje je na hormonalnom nivou – određena vrsta estrogena koja se pojavljuje u pubertetu djevojčica koči stvaranje serotonina, tako da je njima potrebno mnogo više sunca da bi nadoknadile taj gubitak.
Izvor: srna
