Čaša crvenog vina dnevno i čeka nas duži život – to je
uvriježeno mišljenje već decenijama, ali jedno istraživanje u Kanadi
govori nešto drugo. Iako u sebi sadrži jedinjenje koje smanjuje rizik od
kancera i srčanih oboljenja upravo, crveno vino ometa efekte redovnog
vježbanja, a svi znamo da fizička aktivnost blagotvorno djeluje na naš
organizam.
Ovo
nije jedina zdravstvena zabluda – evo nekoliko sa kojima se vrlo često
susrećemo. Na primjer, dugo se mislilo da su zasićene masne kiseline
loše.
"Nekada smo mislili da su one pogubne i štetne po zdravlje,
nauka je pokazala da su neophodne. One utiču na pravilan rast i razvoj,
prevenciju holesterola i ostalih nezaraznih bolesti. One se nalaze u
maslinovom ulju, dovoljno je pojesti pet do šest maslina, nalaze se u
puteru, svinjskoj masti", objašnjava nutricionista Doma zdravlja
"Palilula" Milka Raičević.
Ako je vjerovati staroj engleskoj
poslovici – jedna jabuka dnevno, čuva vaše zdravlje. Međutim, ova
tvrdnja je samo donekle tačna.
"Neophodno je da je dobro operete i
oljuštite, jer se u kori nalaze pesticidi, a nitriti tamo gdje je
peteljka i brkovi. Znate da nas oni dovode do oboljenje i dovode do
kancera i neželjenih efekata po zdravlje", objašnjava Raičevićeva.
Ranije su ljekari savjetovali što više vježbanja, danas kažu da je fizička aktivnost lijek koji mora da se dozira!
"Ono
što se dešava kod ljudi koji imaju preveliki obim vježbanja je sindrom
pretreniranosti – osim što je loše za tijelo i metabolizam, dovodi do
hroničnog zamora i radne sposobnosti. Ako je intenzitet veliki,
posljedice su povrede i akutni i drugi kardiovaskularni poremećaji",
objašnjava ortopedski hirurg Duško Spasovski sa instituta "Banjica".
Stav da je uklanjanje mladeža opasno, posljednja istraživanja i iskustva demantuju.
"Ta
zabluda je prisutna u tragovima i danas. Mnogi dobijaju savjete da ne
treba da diraju, a mnogi su melanomi koji treba što prije da se uklone. I
ukoliko se rano prepozna, biće izlječen", ističe profesor dr Lidija
Kandolf Sekulović sa VMA.
Mnoge zablude dovode se u vezu i sa takozvanim sunčanim vitaminom.
"Zbog
vitamina D se preporučivalo sunčanje i bile su i neke kućne lampe
korišćene za zdrav i preplanuli ten. Osamdesetih godina je prepoznato da
UV zračenje, osim sinteze vitamina D, dovodi do raka kože. Danas se zna
da se ne treba sunčati da bi se sintetisao vitamin D, već kroz hranu i
kratko izlaženje napolju", napominje dr Kandolf Sekulović.
Davno
smo prevazišli uzimanje rakije, umjesto odlaska kod zubara ili ljekara. Od
praistorije do danas medicina se mijenjala i razvijala, a sa njom i
savjeti ljekara.
Tako, isti savjeti koji su ranije vrijedeli, danas mogu biti beskorisni, a ponekad i štetni.
izvor RTS
