Nedavno
je u Narodnoj skupštini gostovao vaš kolega iz Flandrijskog parlamenta. U obraćanju
poslanicima je apostrofirao značaj približavanja BiH Evropskoj uniji. S druge
strane, svjedoci smo da se približavanjem granice EU Bosni i Hercegovini svakim
danom provalija između EU i BiH sve više povećava. Kako ocjenjujete rad
parlamenta Srpske na putu ka EU?
Narodna
skupština Republike Srpske od 2011. godine uvela je praksu da svaki zakon koji
dolazi na razmatranje mora, u prilogu, sadržati izjavu o stepenu usklađenosti s
evropskim zakonodavstvom tzv. acquis
communitaire. To nije obaveza data od strane EU, već naša namjera da
postepeno već sada usvajamo i pratimo evropske standarde. Nažalost, ni
Federacija, ni kantoni to ne čine, pa smo svjedoci vrlo i sve više asimetrične
situacije u BiH pri usklađivanju s evropskim standardima. Naš Odbor za evropske
integracije je vrlo aktivan i u međunarodnim kontaktima, učešću na skupovima o
EU integracijama i praćenju domaće legislative. Dakle, idemo ispred obaveza
koje je propisala EU u ovom stepenu priključivanja i iz Brisela nam priznaju da
imamo lidersku ulogu u BiH u evropskim integracijama.
Skupština
je u ovoj godini usvojila set značajnih zakona, ali poslanici iz opozicionih
redova vrlo često naglašavaju da rad Narodne skupštine nije dovoljno transparentan.
Dragan Čavić, poslanik NDP-a, Skupštinu poredi s „podmornicom koja ne može ni
periskop da izbaci“. Kako gledate na te kritike?
U metodu
i načinu rada Narodne skupštine u proteklim godinama samo su unapređene
procedure i metod rada. Na opozicione primjedbe treba reći da smo Poslovnik
usvojili jednoglasno 2011. godine, dakle, potpuno smo usaglasili metod rada
parlamenta. Sjednice su otvorene za javnost i od medija zavisi koliko će ih
pratiti i šta će izvještavati. Možda bi neki opozicioni željeli "sjevernokorejski"
sistem pa da diktiraju medijima izvještaje.
Komercijalne
televizije nisu pokazale interes da prenose sjednice iako je bio objavljen
javni poziv i ušlo se i u pregovore s jednom TV stanicom. Naprosto, ne pada im
napamet da cijeli dan emituju samo prenos iz Narodne skupštine, kad to
komercijalno najčešće nije konkuretan program, a troškovi tehnike i prenosa su
visoki. RTRS je javni servis koji samostalno planira izvještavanje i u njihovim
principima se ništa ne mijenja već desetak godina. Vrlo dobro se sjećam kad su
i predsjednici Kalinić i Stojičić govorili da ne mogu uticati kada će biti TV
prenosa, ali to ovi opozicioni namjerno zaboravljaju. A gospodin Čavić je
navikao godinama biti pod svjetlima kamera vršeći dužnosti predsjednika i potpredsjednika
Republike pa mu je neshvatljivo da njegove svakodnevne diskusije danas ne idu u
direktan TV prenos, iako je danas poslanik kao i 82 druga poslanika. Mislim da
je u vrijeme njegove dugogodišnje vladavine Republika ličila na podmornicu koja
je tonula sa svojim nadležnostima i položajem u BiH.
Na samom
početku procesa promjene Vlade Republike Srpske izjavili ste da „gledajući
pojedine elektronske medije količina neplasiranih neistina je samo viđena u
ratu“. Nešto više od mjesec dana, evo, imamo novu Vladu. Da li je ostvaren cilj
vladajuće koalicije koji ste postavili prilikom promjene premijera?
U prvih
mjesec dana vidljiva je nova dinamika i jak angažman Vlade na nekoliko
otvorenih frontova. Istaknimo samo da od iduće sedmice ide isplata više od 20
miliona KM dugovanja poljoprivrednicima, da su smanjene cijene par stotina
lijekova, da se ubrzavaju poslovi oko obaveza prije ulaska Hrvatske u EU, te
rade novi planovi za akcije u zdravstvu, šumarstvu i poljoprivredi npr. Mislim
da pokazuju veliki angažman na startu i mogu samo poželjeti da zadrže visok
tempo rada i dalje. Nažalost, regionalna i globalna ekonomska kretanja ne daju
im veliki prostor u ključnim oblastima ekonomskih kretanja jer su prognoze za
Eurozonu i dalje negativne za ovu godinu, što jako utiče i na realni sektor i
na društvenu potrošnju u Republici Srpskoj i BiH. Dakle, moraju učiniti
maksimum u okvirima nevelikog manevarskog prostora.
Prošle
godine ste najavili analizu rada poslaničkog kluba SNSD-a, te da ima ljudi koji
su „kontraproduktivni za SNSD“. Kada će početi taj proces?
Prošle
godine najavljeno je kadrovsko obnavljanje na svim nivoima u SNSD i to je već
vidljivo. Većina opštinskih odbora je u procesu unutarstranačkih izbora i već
se biraju mnogi novi ljudi na opštinskim nivoima. Dešavaju se promjene u
izvršnoj vlasti i javnim preduzećima. Dakle, i unutar stranke i van nje, u
oblastima gdje vršimo vlast, imamo osvježavanje. Kad je o poslaničkom klubu
riječ – stvar je vrlo jednostavna. Tu nema mogućnosti „promjene" jer je
postojeći sastav rezultat izbora i ne mijenja se bez ponovnih izbora ili
oduzimanja mandata nekome u ekstremnim situacijama, predviđenim zakonom.
Angažman kluba je često bio slabiji od potrebnog, ali opozicija uvijek ima više
potrebe i motiva da kritikuje i napada, nego pozicija da brani. U radu
postojećeg kluba u proteklim sedmicama vidi se nešto pojačan tempo, ali
personalni sastav se ne može mijenjati jer je rezultat direktnih izbora.
Kako
komentarišete da ste među najvećim kritičarima vladajućeg SNSD-a izuzetno
poštovani?
Trudim se da radim posao u Parlamentu
maksimalno objektivno prema svima, bez obzira na to ko je iz koje stranke, iako
je moj stranački stav jasan i poznat. U skoro svim situacijama, kad god postoji
ma i najmanja mogućnost, trudim se dovesti do dogovora ili punog konsenzusa.
Kad neko ne želi konsenzus, to, naravno, nije moguće. Eto, Poslovnik
parlamenta, koji uređuje sva pitanja Skupštine, usvojili smo jednoglasno jer
sam tražio dogovor, a sporna pitanja smo rješavali tolerantno. Takođe, mnogo
sam prisutan na terenu, u opštinama, preduzećima, školama, javnim ustanovama,
na javnim događajima većeg i manjeg formata. Naročito se trudim i u međunarodnoj
afirmaciji Republike i Skupštine. Takođe, trudim se da je moj rad posve transparentan
– većina aktivnosti je otvorena za medije, objavljena na društvenim mrežama,
novinari me svakodnevno mogu kontaktirati. Potrebno je dakle, biti angažovan i
otvoren svakodnevno. Ako sve to dobije pozitivnu ocjenu – onda mi je to i
podstrek za naredne poslove.
(Frontal)
