"Postoje značajne najave investicija, ali ostaje da se vidi u kojoj mjeri će se one realizovati. Bićemo srećni ako ne bude daljeg pada", rekao je Milinić.
– Zašto se iz godine u godinu strane investicije u BiH smanjuju?
Tome u najvećoj mjeri doprinosi politička nestabilnost kojoj smo svjedoci posljednjih godina. Sve dok budemo politički nestabilno područje, nećemo imati novih investicija. Pravilo je jasno, strani investitori ne investiraju u politički nestabilna područja, jer takve prilike predstavljaju rizik za njihove investicije. Zatim, slijedi kompleksno poslovno okruženje koje karakterišu dugotrajne procedure vezane za pokretanje djelatnosti i pribavljanje potrebnih dozvola i saglasnosti, preko česte izmjene zakonske regulative, što poslovni ambijent čini nepredvidivim, do korupcije.
– Koje su to najveće primjedbe investitora?
Na dugotrajne procedure za izdavanje PDV broja, građevinske dozvole, radne i dozvole za privremeni boravak za strane radnike i poreze, sporost sudova kod naplate potraživanja, prevelika fiskalna i parafiskalna davanja, nametnuta obaveza revizije finansijskih izvještaja za velika i srednja poduzeća. Tu je i neusklađena zakonska legislativa, često međusobno i suprotstavljena, česta izmjena zakonske regulative, odsustvo značajnijih podsticaja za strane investitore, diskriminacija stranih investitora pri dodjeli podsticaja i parafiskalni nameti. Izdavanje građevinskih dozvola je veliki problem, jer procedure dugo traju. U zemljama regiona dozvole se mogu dobiti za tri dana, a kod nas se čeka mjesecima. Imali smo problem i s UIO BiH, jer se prilikom registracije firme čekalo 35 dana na izdavanje dozvole PDV broja, bez kojeg se to ne može uraditi.
– Kakve trendove u ovoj godini možemo očekivati?
Poučeni iskustvom i prilivom investicija iz prethodnih godina, vrlo je nezahvalno u trenutnim okolnostima predvidjeti priliv stranog kapitala, uprkos najavljenim projektima i onim koji su započeti prethodnih godina. Trenutno je više projekata u fokusu, a s obzirom na iskazani interes investitora i atraktivnosti investicionih raspoloživih projekata u BiH, najviše nade polažemo u energetske projekte Kongora, Miljevina, Kakanj – Blok 8 i Bugojno, Tuzla – Blok 7, jer su po vrijednosti trenutno najveći, te nekoliko projekata vjetroelektrana i solarnih elektrana. Imamo mnogo sastanaka na temu ovih investicija, a kao najzainteresovanije bismo izdvojili kineske, japanske i korejske firme.
– Kakvi su uopšte potencijali BiH za investiranje? Šta je ono što im je interesantno i u čemu vide priliku za zaradu?
BiH raspolaže velikim potencijalima u oblasti proizvodnje energije, kako one obnovljive, tako i termoenergije bazirane na rezervama uglja, i ova oblast bi zaista mogla privući investicije vrijedne i do 10 milijardi evra u narednom periodu. Imamo pripremljene energetske projekte, a FIPA je pronašla i investitore za neke od ovih projekata. I poljoprivredni sektor atraktivan je stranim investitorima s obzirom na veliki procenat neobrađenog poljoprivrednog zemljišta u BiH, povoljne klimatske uslove, niske cijene zemljišta, radne snage i transporta.
– Šta konkretno agencija može da uradi kako bi pomogla investitoru i izašla mu u susret?
FIPA ih prati kroz realizaciju investicije i ukoliko se pojavi neki problem, interveniše kako bi se zastoj otklonio. Organizuje sastanke s nadležnim institucijama u BiH da se zajednički razmotre problemi i ubrza proces otklanjanja prepreka na obostrano zadovoljstvo. Određene prepreke se mogu vrlo brzo otkloniti, međutim nekada se suočavamo s preprekama koje se odnose na sistemsko rješavanje problema, što zahtijeva mnogo više vremena. Takođe, zadovoljni smo radom sudova. Kada investitor ima određeni spor, od suda zatražimo da to pitanje riješi što prije, zbog bržeg ulaska novca i bržeg starta investicije. Od suda dobijemo odgovor da je predmet stavljen u prioritete i da će vrlo brzo biti riješen.
– Gdje ste morali intervenisati?
Imamo investitore koji se nisu suočili sa birokratijom u BiH, ali je veći broj onih koji su imali probleme, poput firme "Bioil" Doboj i "Natural Food" iz Viteza. FIPA je u oba slučaja intervenisala na način da je organizovala sastanke s nadležnim institucijama s ciljem da se otklone prepreke na putu realizacije investicije.
– Kakva je naša prednost u odnosu na zemlje u regionu? Na osnovu čega možemo ubijediti nekog investitora da svoj novac uloži u našu zemlju, a ne u, primjera radi, susjednu Srbiju, Hrvatsku ili Crnu Goru?
Naše prednosti su neiskorišteni potencijali za investiranje u energetskom sektoru, poljoprivredi, turizmu i metalskom sektoru, jeftiniji troškovi poslovanja, postojanje ugovora o slobodnoj trgovini. Takođe, BiH ima najnižu stopu poreza na dobit, koja iznosi 10 odsto.
– Pratite li šta se dešava s arapskim investicijama u BiH. Najavljivana je izgradnja luksuznih naselja vrijednih milione dolara, ali, kako stvari stoje, malo šta od toga je urađeno?
Najava ne znači da će se investicija i realizovati. Svjedoci smo velikih najava projekata prethodnih godina, koji nikad nisu realizovani. Poučeni iskustvom, svaku najavu uzimamo s oprezom i čekamo početak realizacije investicije. Određeni broj projekata koji su realizovali investitori iz arapskog svijeta su vrlo uspješno okončani i zapošljavaju značajan broj radnika, dok, nažalost, imamo i projekata čija je realizacija stopirana iz različitih razloga.
Izvor: Nezavisne novine
