Koliko ste zadovoljni svojim dosadašnjim radom u BiH?
Zadovoljan sam onim što je EU do sada
uradila u Bosni i Hercegovini. Ne samo moja kancelarija, nego i ambasade država
članica, koje realizuju projekte i promovišu evropske vrijednosti i standarde.
Ovdje smo da bismo svi zajedno radili u partnerstvu sa BiH i pomogli joj da se
približi EU. Naravno, težak i suštinski rad leži na liderima i građanima BiH –
i u budućnosti ćete imati različite ambasadore EU, ali vaša uloga ostaje ista!
Međutim, dozvolite mi da na vaše
pitanje odgovorim iz ovog ugla: Naše aktivnosti u lokalnim zajednicama su
brojne, ali se često ne tretiraju kao vijest dana i ja to razumijem. Na primjer: iz sredstava EU koja su poznata
kao instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) finansiramo na stotine projekata.
Ukupna sredstva za period 2007-2013 za region iznose €11.5 milijardi. Od toga,
660 miliona evra ide Bosni i Hercegovini.
Postoje projekti koji su bitni, ali po
svojoj prirodi nisu dovoljno vidljivi. Na primjer, podržali smo integrisano
upravljanje granicom u BiH sredstvima u iznosu od 1,4 miliona evra. To nije ono
što bi građani primijeitli, ali složićete se da je bezbjednost granice bitna za
svaku zemlju i njene građane.
Putem različitih programa, tokom
proteklih dvadeset godina, EU je dala Bosni i Hercegovini bespovratna sredstva u iznosu od više od 3
milijarde evra. Pored toga, obezbjeđivali smo i podršku budžetu, a samo u 2012.
godini planirana je makrofinansijska pomoć u iznosu od 100 miliona evra.
Lokalne vlasti bi trebale mnogo više
korisiti našu pomoć za otvaranje novih radnih mjesta i to je nešto s čim nismo
u potpunosti zadovoljni.
Međutim, ovo je samo dio pomoći, pošto
je BiH koristila i sredstva iz različitih oblika regionalne pomoći, kao što su
npr. EIDHR, civilno društvo, deminiranje, kultura, prekogranična saradnja i
drugo.
Kojim napretkom i promjenama jeste zadovoljni, a kojima niste?
Svima su nam veoma dobro poznati
problemi u BiH. Ono što se mora učiniti jeste poboljšanje ekonomske situacije i
evidentan napredak na ispunjavanju programa pristupanja Evropskoj uniji.
Mi želimo da Bosna i Hercegovina ima
mjesto u regionu i Evropi koje joj s pravom pripada. To podrazumijeva da se
vlasti fokusiraju na otvaranje novih radnih mjesta a ne samo pregrupisavanje
već postojećih. Ono što je važno je ekonomija. Suština Evropske unije i jeste u
njenim vrijednostima i ekonomiji. Smatram da je to ono na šta se trebaju
fokusirati BiH lideri.
Koordinacija i politički dijalog
političkih lidera i organa vlasti moraju biti unaprijeđeni. Što se tiče mogućih
rješenja, reći ću ovo: neohodni su zajednički napori svih. Ni moja kancelarija
ni 27 država članica ne mogu niti će preuzeti vašu ulogu i ulogu vaših lidera.
Šta je, po vašem mišljenju, najveća prepreka na putu evropskih integracija
Bosne i Hercegovine?
Izuzetno je važno da Bosna i Hercegovina
ukloni diskriminaciju pri izboru za BiH Predsjedništvo i Dom Naroda, tako da
postane zemlja gdje se ne narušavaju politička prava.
Sa stanovišta evropskih integracija,
najurgetnije pitanje je izvršenje sudske odluke u predmetu Sejdić-Finci! BiH nema
izbor u tom pogledu, EU ne odustaje niti će odustati ili ublažiti svoje uslove
koje je postavila BiH u smislu ispunjavanja ove obaveze.
U svom govoru pred Savjetom Evrope,
komesar File je jasno rekao da ukoliko ne izvrši sudsku odluku u predmetu Sejdić
– Finci, BiH će i dalje zaostajati za susjednim zemljama u procesu evropskih
integracija, a EU neće smatrati da su opšti izbori u BiH 2014. u skladu sa
standardima. Isto tako, BiH mora da ispuni ostale ciljeve iz Mape puta kako bi
SSP stupio na snagu.
Drugo ključno pitanje za napredak BiH
ka evropskim integracijama je uspostavljanje efikasnog i djelotvornog mehanizma
koordinacije njenog angažovanja sa EU. Takav mehanizam je nezamjenjiv, pošto
BiH mora da bude u stanju da efektivno radi sa EU i maksimalno iskoristi
pretpristupnu pomoć EU, kao i dijalog sa Komisijom u kontekstu procesa
stabilizacije i pridruživanja.
Očigledno je da, generalno govoreći,
moramo da vidimo ekonomske politike kojima se promovišu rast i povoljan
privredni ambijent. To je ključno za otvaranje novih radnih mjesta.
Prema vašem mišljenju, da li su domaći političari istinski
zainteresovani za ulazak u EU?
To pitanje trebate postaviti BiH
političarima. Međutim, sve političke stranke i lideri su izrazili podršku procesu pristupanja EU –
svi su rekli da namjeravaju da se bore protiv korupcije, jačaju vladavinu prava
i vrate ekonomiju na noge. To daje dovoljno osnova za dogovor. EU je spremna da
pomogne na svaki mogući način, ali osnovne odluke o daljem kretanju naprijed
moraju doći iz Bosne i Hercegovine.
Stav EU ostaje isti – mi smo partner
koji pomaže. Ono što je bitno jeste da u zemlji postoji politička volja.
Vjerujem da ne bismo mogli biti
jasniji u pogledu stvari koje treba uraditi da bi evropske integracije ove
zemlje krenule naprijed.
Sada se nalazimo u situaciji gdje
ističe i ono malo vremena koje je preostalo – ukoliko ne budemo vidjeli dogovor
o ukidanju diskriminacije na izborima za Dom naroda i Predsjedništvo BiH, evropski put Bosne i Hercegovine biće
efektivno zamrznut.
Da li je moguće da RS
sama uđe u EU, ili bez BiH?
Ne.
(Frontal)
