izvor: Nezavisne
Ona je istakla da je odluka loša i štetna za evropsku budućnost
zapadnog Balkana, ali je upozorila da postoje pravne nedoumice o
ustavnosti dokumenta, jer je i Evropska komisija najavila podnošenje
aplikacije za ocjenu ustavnosti.
"Moramo napraviti analizu i s pravnom službom EP-a. Oni su nam rekli da
smo potpuno ludi da usvojimo ovakvu odluku! Rekli su da mi njome
ustupamo naša ovlaštenja, koja su zaštićena Lisabonskim ugovorom",
navela je Fajonova.
Bili ste jako frustrirani na sjednici tokom glasanja o mehanizmu. Smatrate li ovakav ishod ličnim porazom?
Jako sam razočarana i nisam ni sakrivala
razočaranje. Ljudi koji su pratili sjednicu jasno su to mogli vidjeti.
Toliko smo se borili za bezvizni režim za zapadni Balkan sve ove godine!
Ne vidim ovo glasanje kao poraz, više je to za mene realan prikaz krize
u kojoj se EU danas nalazi, a koji oslikava jačanje nacionalističkih i
populističkih snaga u EU. Mehanizam koji je usvojen je loš i štetan,
posebno za zemlje u vašem regionu. Iskreno, njega je stvorila Evropska
komisija nakon druge runde vizne liberalizacije, u kojoj su bile BiH i
Albanija. Neki argumentuju da će to biti krajnje sredstvo u slučaju
porasta broja azilanata, ali bojim se da će neke evropske vlade ovo
koristiti kao političko sredstvo za domaće populističke potrebe, kao i
za kažnjavanje zemalja regiona za neispunjavanje reformi i preuzetih
obaveza.
Koliko vremena još imamo da izbjegnemo uvođenje viza?
Ne želim stvarati paniku i plašiti građane vaše
zemlje, kao ni bilo koje druge. Brine me činjenica da je Evropski
parlament praktično predao neka svoja ovlaštenja. Zato je to osjetljivo
pitanje. Više neće biti sigurnosnih mehanizama i demokratske kontrole
ako jedna ili više zemalja zatraži suspenziju bezviznog režima. Dobro se
sjećamo svih pokušaja da se to desi u prošlosti, posebno tokom izbornih
kampanja, pa čak i u Njemačkoj. Današnji tekst mora biti objavljen u
"Službenom listu EU", a to se obično dešava brzo. Onda će to biti samo
pitanje mjeseca kada će pritisak neke od evropskih vlada biti dovoljno
jak. Realno gledano, sada je broj azilanata znatno manji nego proteklih
godina. Logično bi bilo da to znači manje argumenata, ali u dokumetu se
nalazi jedan jako loš odjeljak, koji kaže da se podaci mogu porediti u
proteklih sedam godina. Insistirala sam da to bude samo period od tri
godine. Odbor za pravna pitanja je to podržao, ali grupa narodnjačkih
stranaka (EPP) je u zadnji trenutak bacila sve ono što smo proteklih
godina ispregovarali sa Savjetom EU.
Možete li nam objasniti zbog čega je Evropska komisija
osporila legalnost drugog dijela dokumenta, koji se odnosi na
reciprocitet? Da li to znači da bi cijela odluka mogla biti osporena,
dakle i dio o vizama?
Ovim kompromisom stvorili smo pravni haos.
Pokušaću da vam to objasnim veoma pojednostavljeno, s obzirom na to da
je ovo jako težak tehnički dokument. Kompromis uključuje dva mehanizma.
Jedan je mehanizam suspenzije bezviznog režima, a drugi je mehanizam
reciprociteta. Zamislite da EU uvede vize SAD, Kanadi, ako bi jedna od
pet zemalja članica EU bila izuzeta vizne liberalizacije! Kompromis o
mehanizmu reciprociteta je ilegalan prema mišljenju Komisije. Komisija
je jasno rekla da će dokument uputiti na ocjenu Evropskom sudu. Zasad je
rano predviđati kako će se to završiti. Ali, činjenica je da je EP
nažalost glasao za ovaj dokument. On će stupiti na snagu za nekoliko
sedmica.
Koliko sad to štete može nanijeti zemljama zapadnog Balkana?
Ne treba trošiti riječi koliko je to štetno.
Privremeno ukidanje bezviznog režima će biti veliki udarac za bilo koju
zemlju regiona. To će biti kazna za njene građane koji koriste viznu
liberalizaciju za putovanja, rad i studiranje. To će pojačati
antievropska osjećanja, ali pogoršaće i odnos prema manjinama, posebno
Romima, koji su najzastupljeniji među tražiocima azila. Čak postoji
opasnost da zemlje zapadnog Balkana usvoje oštre diskriminatorske mjere
prema njima zbog straha od ponovnog uvođenja viza. Iskreno se nadam da
će ovo ostati samo na papiru, kao posljednja mjera.
Je li moguće poništiti ovu odluku i da li je tačno da će
ona imati samo ograničeno važenje do 2015. ili 2016, kako tvrde neki?
Nažalost, nema načina da se ona poništi. To je
moguće samo u slučaju da Komisija odluku proslijedi na ocjenu ustavnosti
Sudu. Takođe, moramo napraviti analizu i s pravnom službom EP-a, oni su
nam rekli da smo potpuno ludi da usvojimo ovakvu odluku! Rekli su da mi
njome ustupamo naša ovlaštenja, koja su zaštićena Lisabonskim ugovorom,
tako da moramo da vidimo kako da djelujemo u vezi s tim u narednom
periodu.
Predstavlja li ova odluka, na neki način, poništenje politike proširenja EU?
Ne bih išla tako daleko, a i optimista sam po
prirodi. Politiku proširenja i slobodu kretanja vidim kao najveće
postignuće EU u istoriji. Oni koji govore da postoji zamor proširenjem
bi radije trebalo da se zapitaju kakvu to EU oni žele? Žele li budućnost
izolovane Evrope u globalizovanom svijetu 21. vijeka ili žele li jaču
Evropu, u koju će biti integrisan i zapadni Balkan? Živimo u teškim
vremenima ekonomske, socijalne i moralne krize u Evropi. Nedostaje nam
povjerenje naših građana. Mi moramo da nađemo novi smjer kretanja, ali
moramo da budemo zajedno, sada više nego ikada ranije. Zapadni Balkan je
dio Evrope. Nema alternative evropskom projektu proširenja, koji je
donio mir i stabilnost u sve evropske zemlje.
