LGBT - priče iz komišiluka

Istraživanja koje se veće decenijama rade i čiji se rezultati objavljuju u načunim časopisima pokazuju da djeca koja odrastaju u istospolnim zajednicama i/ili brakovima se jednako psihološki razvijaju kao i ona koja rastu u heteroseksulanim brakovima.

Uobičajena je praksa u domaćim medijima, bez obzira o kojima se radi, da se teme koje na direktan ili indirektan način dotiču LGBT osoba smještaju u kategoriju "šoubiz" ili zanimljivosti, tamo gdje se objavljuju i tekstovi o umiljatim macama i kucama, ili o holivudskim zvijezdama. Sporadično, ove teme nađu se u rubrici svijet i region, onda kada se pojavi informacija o održavanjima "Parade ponosa", ili "zapadnog" širenja oblasti ravnopravnosti. Ukratko, realnost krojena prema domaćim medijima podrazumijeva da u BiH ne žive LGBT osobe.

Srbija je po mišljenjima mnogih stručnjaka, a sudeći i prema ranijim pisanjima medija, regionalni , pa i evropski centar kada su u pitanju klinike za prilagođavanje pola transeksualaca.

U Bosni i Hercegovini ne postoji zvanično niti jedan gej klub, a nezvanično svaki veći grad ima lokale gdje se LGBT osobe mogu ponašati donekle otvorenije i opuštenije, tzv. LGBT frendly mjesto.

Pogledajte kroz oči troje mladih ljudi koji žive u tri grada BiH, Banja Luka, Mostar i Sarajevo sa kojima razgovarali na temu LGBT aktivizma, kod nas i u svijetu. Da li i u kojoj mjeri je ova vrsta aktivizma prisutna u BiH, kako na njenu ulogu i razvoju gledaju aktivisti, i postoji li potreba decentralizacije, neka su od pitanja, a odgovori slijede:

Smije li se u BiH roditi interseksualna beba. Naravno da smije, a kakva će njena sudbina biti poslije toga, teško je prognozirati. Šanse da će u prvim godinama svog života biti podvrgnuta medicinskom zahvatu koji uključuje operaciju i/ili hormonsku terapiju su velike, jer život bez oznake m ili ž u matičnoj knjizi rođenih u BiH je jednostavno nemoguć.

U svojoj ispovjesti naš sagovornik, transeksualac iz Banja Luke, čije ime ostaje poznato redakciji, pokazuje stranu života koju zna samo mali broj njegovih prijatelja i bližnjih.

Obrazovanje predstavlja područje u kojem se reprodukuju homofobni stavovi. Upravo u obrazovanju kao glavnom agensu socijalizacije, patrijarhat u BiH je našao moćnog saveznika koji mu je osigurao održavanje rodnih predrasuda i stereotipa, navodi se u pilot istraživanju stavova srednjoškolaca/ki “Homofobija u BiH” koju je uradio prošle godine Omladinski centar Kosmos.