Intervju

Jelena Jovanović: Grci, nasuprot mediteranskom duhu koji ne voli pravila, diciplovani i društveno odgovorni

O epidemiološkom stanju u Grčkoj izvještava se intenzivno proteklih dana. Ono što je zaintrigiralo javnost jeste činjenica da je Grčka, uprskom svom mediteranskom mentalitetu, uspjela da izbjegne italijanski i španski scenario.

O epidemiološkoj situaciji, mjerama koje je uvela vlada i pitanju migranata u intervju za Frontal govorila je Jelena Jovanović, šef Predstavništva Republike Srpske u Grčkoj. 

FRONTAL: Već par dana mediji u Srbiji, Republici Srpskoj i svijetu izvještavaju o tome kako je Grčka izbjegla katastrofu koja je zadesila Italiju i Španiju. Da li se stanovnici pridržavaju svih mjera koje su uvede? 
 
JOVANOVIĆ: Generalno gledano, Grci su nasuprot svom mediteranskom duhu koji ne voli pravila, pokazali da su u ovoj situaciji disciplinovani, odnosno da su društveno odgovorni i da poštuju mjere koje je preduzela vlada Grčke kako bi se borila protiv pandemije virusa Covid-19. Upravo to je i razlog zašto u Grčkoj nema velikog broja zaraženih virusom Covid-19 i zašto nije došlo do eksponencijalnog rasta oboljelih, kao što se to desilo u Italiji i Španiji.
 
23. marta,  nastupila je opšta zabrana kretanja, ali pod uslovima koji su određeni ustavom, jer je ustavom zagarantovana sloboda kretanja. Naime, dozvolu za kretanje imaju svi koji i dalje rade i oni se  mogu kretati sa ovjerenim dokumentom sa posla. Ostali građani mogu izaći napolje uz posebnu dozvolu dobijenu putem sms poruke koja se šalje na broj 13033 gdje se obavezno navodi ime i prezime i adresa stanovanja ili popunjavanjem obrasca koji se može naći na internetu. Razlozi za izlazak podijeljeni su u šest kategorija, dok razlog za izlazak može biti samo jedan:
 
Odlazak  doktoru ili u apoteku
Odlazak u market
Odlazak u banku tamo gdje nije moće koristiti e-banking
Odlazak iz kuće kako bi pomogli nekom ko nije u mogućnosti da se kreće
Odlazak na svadbu-sahranu, gdje je zakonski onemogućeno skupljanje više od 50 ljudi
Rekreacija ili šetanje kućnog ljubimca
 
Bitno je napomenuti da ukoliko građani sa sobom nemaju lični dokument ili potvrdu o kretanju kazna iznosi 150 evra. U slučaju da je dozvola za kretanje dobijena slanjem sms poruke, tada građani sa sobom moraju imati telefon, kao dokaz da su dobili povratnu poruku da mogu da izađu napolje. Ovako striktne mjere kretanja, koje su pooštrene  8. aprila od kada se u Grčkoj kontroliše i izlazak iz gradova, doprinijele su tome da Grčka nema veliki broj obolejlih, kao i  i da zdravstveni sistem ne doživi krah.
 
FRONTAL: Kako su se vlasti snašle po pitanju migranata i da li među njima ima zaraženih?
 
JOVANOVIĆ: Grčka, odnosno Ministarstvo za imigracije preduzelo je efikasne mjere kako bi se spriječilo širenje virusa u zatvorenim imigrantskim centrima. Te mjere se odnose na zabranu posjete imigracionim centrima, svima osim onim koji nemaju dozvolu za rad u istim. Zatim, svakodnevna dezinfekcija zajedničkih prostora, zabrana nepotrebnog kretanja kao i mnoge druge mjere koje su situaciju sa virusom, bar u ovim centrima stavile pod kontrolu. Trenuto u Grčkoj postoji 38 imigracionih centara u kojima živi 70 000 azilanata. Od toga samo u dva centra u Malakasi i Riconi registrovan je virus  Covid-19 kod 28 azilanata i oba centra su automatski stavljena pod karantin.
 
FRONTAL: Da li su se državljani BiH (Republike Srpske) javljali Predstavništvu za neku pomoć? 
 
JOVANOVIĆ: Većina naših građana kontaktirala je Predstavništvo na samom početku krize izazvane virusom Covid-19, kako bi se podrobnije informisali o restriktivnim mjerama koje je uvela vlada Grčke, ali i kako bi dobili informacije o tome da li će ove mjere uticati na njihovu studentsku odnosno boravišnu vizu, kao i o tome kakve su procedure za putovanje prema Republici Srpskoj. Predstavništvo je izašlo u susret svima kojima je pomoć bila potrebna, a do sada nemamo potvrdu da je neko od naših građana zaražen ovim virusom u Grčkoj.
 
FRONTAL: Da li grčki stručnjaci, dosta cijenjeni u svijetu imaju neka predviđanja kada će kriza da se smiri?
 
JOVANOVIĆ: Prema trenutnim informacijama, primenu restriktivnih mjera kretanja vlada će preispitati 27. aprila, gdje će posljednju riječ imati stručnjaci koji će dati svoje mišljenje o tome da li je širenje virusa u Grčkoj značajno smanjeno i da li može doći do postepenog ublažavanja restriktivnih mjera. Na osnovu trenutne situacije, vjeruje se da će se sa ublažavanjem restriktivnih mjera  početi 27. aprila, ali  i da će ublažavanje mjera teći u fazama koje će trajati do jula kad se očekuje normalizacija stanja u zemlji. Međutim, ako se broj slučajeva  u narednom periodu znatno poveća, onda će restriktivne mjere ostati na snazi do daljnjeg. Кao što je i sam predstavnik Ministarstva zdravlja i specijalista za infektivne bolesti g. Sotiris Tsiodras istakao, uklanjanje mjera nije lak proces i restriktivne mjere će se mijenjati u skladu sa situacijom, poredeći ublažavanje restriktivnih mjera sa vožnjom po vijugavom putu, gdje mnogo puta moramo da kočimo, a zatim da pustimo kočnice kako bismo stigli do krajnjeg odredišta bez sudara. 
 
FRONTAL: Da li je Grčka imala neku pomoć od drugih država u borbi protiv pandemije ili je sve urađeno unutar države i zdravstvenog sistema?
 
JOVANOVIĆ: Borba protiv virusa Covid-19 u Grčkoj, kao i u ostalim zemljama, u prvi plan istakla je činjenicu da su društvu najpotrebniji oni koji se u redovnim prilikama stavljaju u drugi plan, odnosno medicinsko osoblje, policija, radnici u komunalnim službama, marketima, kao i to da je teret borbe protiv pandemije upravo stavljen na njih. Međutim, ono što je poražavajuće je da je posljednjih godina zdravstvo smatrano industrijom u koju nije racionalno ulagati, a najbolji primjer tome je činjenica da je Evropska Unija, odnosno Evropska Кomisija u periodu od 2011. do 2018. godine čak 63 puta tražila od zemalja članica da smanje troškove za zdravstvo, miješajući se na taj način u zdravstvenu politiku svih zemalja članica. Sve to vodilo je ka ovoj situaciji da sada u trenutku velike pandemije, koju niko nije mogao da predvidi, dolazi do kolapsa zdravstvenih insitucija gotovu u svim zemljama kapitalističkog svijeta, kao i trke za nabavku osnovnih medicinskih sredstava. Upravo trka za nabavku medicinskih sredstava istakla je u prvi plan i nedostatak solidarnosti između zemalja Evropske Unije, gdje je Grčka primila pomoć od Кine i Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok je ista izostala na nivou zemalja članica.  Sve zemlje članice prepuštene su same sebi i svom zdravstvenom sisitemu kako bi se izborile sa pandemijom, a takva situacija je i u Grčkoj koja se oslonila na svoje Ministarstvo zdravlja, na svoj narod, kao i na kompanije koje posluju u Grčkoj kako bi obezbjedila finansije, odnosno medicinski materijal neophodan za borbu protiv pandemije virusa Covid-19. Od energetike do prehrambrene industrije, brodarstva, privatnih klinika, ali i privatnih lica solidarnost je bila više nego zadovoljavajuća, kako u obliku nabavke medicinske opreme tako i u obliku popusta za potrošače. S jedne strane, zdravstveni sistem je ojačan medicinskom opremom poput respiratora, maski i uniformi, a sa druge strane Vlada je donijela niz mjera kako bi umanjila finansijsko opterećenje sa kojim su suočeni građani Grčke.
 
 
Autor: Glišić Ana
 
Twitter
Anketa

Čega se u ovom trenutku najviše plašite?

Rezultati ankete
Blog