Nepotrebno zapošljavanje u javnom sektoru rasprostranjeno je do zabrinjavajuće granice jer se u najvećem broju slučajeva radi o zapošljavanju partijskih članova, rodbine i prijatelja i to najviše u vrijeme izbornih godina, te se samim tim zloupotrebljavaju svi zakoni. 

Javni sektor u cijeloj BiH je na klimavim nogama, što govori i podatak da svaki četvrti zaposleni radi u javnom sektoru. To znači da BiH ima najbrojniju administraciju u Evropi ali i u svijetu.

Javni sektor Republike Srpske karakteriše niska efikasnost u poređenju sa zemljama regiona, ali i zemljama Evropske unije. Prema podacima Zavoda za statistiku RS oko 28,5 odsto radnika u čitavoj RS radi u vladinim institucijama i organima. Prosjek u EU iznosi 8,5%. 

Od zemalja regiona tu je Crna Gora sa 27,1 odsto od ukupnog broja zaposlenih. Srbija je jedna od zemalja sa najmanje zaposlenih u javnoj upravi u Evropi, 6,4 odsto zaposlenih u javnoj upravi na 100 stanovnika. Jedne od zemalja sa obimnim javnim sektorom su Norveška i Danska, dok istovremeno postoje razvijene države sa niskim obimom javnog sektora kao što su Japan i Sjedinjene Američke Države.

Precizni podaci o broju radnika u javnim preduzećima nisu lako dostupni, a i kada su dostupni vrlo je upitno koliko su ti isti podaci pouzdani. U svakom slučaju, suočavamo se sa izraženim problemom prezaposlenosti.

Najveći problem je u tome što se prilikom zapošljavanja najčešće ne traže samo stručni kandidati, nego politički podobni. Zbog nedovoljno razrađenih kriterija vezano za konkursnu proceduru i sumnjivosti vezano za transparentnost konkursa, dolazi se do zaključka da su intervjui samo dio farse jer se već unaprijed zna ko će dobiti posao.

U 75 odsto slučajeva institucije zapošljavaju na ugovor o djelu i time zaobilaze moratorijum zapošljavanja. Moratorijum o zapošljavanju u javnom sektoru nije ispoštovan, a u Republici Srpskoj nikada nije donesen akt ili dokument koji propisuje zabranu zapošljavanja u administraciji i rok do kada će to trajati. Na primjer, u Srbiji moratorijum na zapošljavanja u državnoj službi je ozvaničen i pokazalo se da kontrolisano zapošljavanje doprinosi fiskalnoj stabilizaciji.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, a prema presjeku stanja zaposlenih u martu 2016. godine koja je bila i izborna godina, javni sektor je povećao broj zaposlenih za 626, pa je tako broj zaposlenih koji su na platnom spisku države iznosio 74.966.

Činjenica je da u RS ali ni u BiH ne postoji politička volja ni u jednoj političkoj partiji, da stanu u kraj zapošljavanju u javnom sektoru jer je to jedan od glavnih načina za dobijanje glasova tih ljudi ali i članova njihovih porodica na izborima.

Portal Frontal će u narednom periodu objavljivati analizu zapošljavanja u javnoj upravi, ustanovama i preduzećima Republike Srpske a koju je proveo centar za edukaciju Pro Educa.