Svijet

Amazonija: Stari neprijatelji se udružili u borbi za očuvanje svoje zemlje

Iako je pažnja svijeta usmjerena na požare koji su bjesnili u amazonskoj prašumi u Brazilu, starosjedioci koji tamo žive upozoravali su da politika predsjednika Žaira Bolsonara predstavlja veću prijetnju njihovom postojanju.

Grupe rivala sada su se okupile kako bi se borile protiv vladinih planova za regiju koja je njihov dom, kako izvještava João Fellet iz Amazonovog sela Kubenkokre za BBC .

Desetine domorodaca okupili su se u tom zabačenom dijelu sjevernog Brazila prošlog mjeseca nakon što su danima putovali autobusom i brodom.

Sastanak je okupio ranije zaklete neprijatelje poput Kajapoa i Panare.

Dvije grupe su decenijama bile u ratu, vršeći pljačke u selima i međusobna zastrašivanja u napadima "milo za drago". Ratovanja su brutalno završena 1968. godine, kada je pleme Kajapoa, koji se naoružao puškama, u napadu ubio 26 Panara, koji su imali samo strelice da se odbrane.

Napetosti su se nastavile godinama kasnije, a  sada su dvije strane prevladale svoj animozitet za većim ciljem.

"Danas imamo samo jednog neprijatelja, vladu Brazila, predsjednika Brazila i one koji napadaju [domorodačke teritorije]", objasnio je vođa Kajapoa Mudjire.

"Imamo interne borbe, ali zajedno smo došli da se borimo protiv ove vlade."

Njegove riječi ponovio je vođa Panare Sinku: "Ubijali smo Kajapoe, a oni su ubijali nas, pomirili smo se i više se nećemo boriti."

"Imamo zajednički interes da stojimo zajedno tako da nas ne ubiju sve", rekao je, aludirajući na prijetnje koje dolaze od rudara i drvosječa koji obavljaju ilegalne aktivnosti na ovom području.

Više od 800.000 domorodaca živi na 450 razgraničenih autohtonih teritorija širom Brazila, što je oko 12% ukupne teritorije Brazila. Većina se nalazi u regiji Amazonije, a neke grupe i dalje žive potpuno izolovane i bez spoljašnjeg kontakta.

Predsjednik Žair Bolsonaro, koji je na dužnost stupio u januaru, više puta je postavljao pitanje treba li ta razgraničena područja - koja su zapisana u brazilskom ustavu - i dalje postojati, tvrdeći da je njihova veličina nesrazmjerna broju autohtonog stanovništva koji tamo žive.

Njegovi planovi za otvaranje ovih teritorija za rudarstvo, sječu i poljoprivredu su kontroverzni, a bilo kakvu promjenu njihovog statusa trebao bi usvojiti Brazilski kongres.

Prema mreži od 24 ekološke i starosjedilačke grupe, Rede Xingu +, područje koje je ekvivalentno 69.000 nogometnih terena uništeno je samo od januara do juna ove godine u regiji rijeke Šingu.

Teška mehanizacija napravila je veliku štetu, a rijeke Fresko i Branko koje teku kroz regiju zagađene su živom.

Vođa Kajapoa Doto Takakire rekao je da je ilegalno miniranje dodatno ohrabrila činjenica da često prođe nekažnjeno.

Analiza BBC-ja  pokazuje da je broj novčanih kazni koje je brazilski Institut za okolinu i obnovljive prirodne resurse (Ibama) izrekao zbog kršenja zaštite okoline znatno opao otkako je predsjednik Bolsonaro preuzeo dužnost, od 1. januara.


Na sastanku koji su održali pripadnici ovih domordnih grupa, razgovaralo se o projektima za ekonomski razvoj u ovoj regiji koji ne doprinose krčenju šuma, poput rukotvorina i prerade autohtonog voća.

Izrazili su zabrinutost zbog drveća, vode, riba, autohtonih stanovnika koji žele ući u njihovu zemlju, te ne žele da njihova voda bude kontaminirana toksičnim proizvodima iz miniranja.

Požari koji su gorjeli po Amazoni nisu bili velika tema rasprave na sastanku, dijelom i zbog toga što su se uglavnom događali izvan zaštićenih domorodačkih rezervata, ali i zato što okupljeni smatraju ilegalno rudarstvo i ilegalnu sječu drveća još više gorućim prijetnjama.

"Nećemo ponoviti prošlost", zaključio je vođa Kajapoa Kadkure. "Od sada ćemo biti ujedinjeni."

 

Frontal

 

 

 

 

 

Twitter
Anketa

Da li je opozicija u Srpskoj trebala učestvovati na mitingu u Banjoj Luci ili nije?

Rezultati ankete
Blog