1478. – Rođen engleski humanista i državnikTomas Mor, rodonačelnik utopijskog socijalizma, pisac socijalnih, istorijskih i
teoloških spisa. Od 1529. do 1532. bio je lord-kancelar kralja Henrija Osmog,
ali je 1535. zbog odbacivanja crkvene reformacije i odbijanja da prizna kralja
crkvenim poglavarom, osuđen na smrt i pogubljen. U političko-filozofskom romanu
"Utopija", objavljenom na latinskom jeziku 1516, opisao je ekonomsku
bijedu Engleske, podvrgavši oštroj kritici privatnu svojinu, posebno
veleposjedničko zahvatanje zemlje seljaka i eksploataciju u kapitalističkim manufakturama.
Nasuprot tome, naslikao je zamišljeno ostrvo "Utopiju", idealnu
komunističku državu sa savršenim društvenim i političkim sistemom.
1812. – Rođen engleski pisac Čarls Džon Hafem Dikens, osnivač 
socijalnog
romana, tipičan predstavnik realizma. U djelima je iznio na vidjelo strahovitu
nepravičnost u viktorijanskom engleskom društvu, čime je uzburkao javno
mnjenje, a parlament nagnao da provede izvjesne socijalne reforme. Tegobno
lično iskustvo stekao je kad je, zbog porodičnih dugova, kao dječak bio
prinuđen da radi u jednoj fabrici za proizvodnju paste za obuću. Djela: romani
"Dejvid Koperfild", "Oliver Tvist", "Pikvikov
klub", "Mala Dorit", "Nikolas Niklbi", "Velika
očekivanja", "Stara prodavnica retkosti", "Sumorna
kuća", "Martin Čazlvit", pripovijetke "Tri duha",
"Cvrčak na ognjištu", "Bitka života".
1864. – Umro reformator srpskog jezika i pravopisa Vuk Stefanović Karadžić,
jedna od najznamenitijih ličnosti srpske kulture, tvorac novog 
pravopisa i
književnog jezika, genijalni samouk koji je napravio odlučan preokret u srpskoj
literaturi – ona je od njegovog vremena dobila izrazito narodno i nacionalno
obilježje. Na "Književnom dogovoru" srpskih i hrvatskih kulturnih
radnika u Beču 1850. je dopustio da štokavski dijalekt srpskog narodnog jezika
postane jedinstven književni jezik oba naroda. Osnovnu pismenost je učio u selu
kod rođaka trgovca, potom u školi u Loznici i u manastiru Tronoša. U Prvom
srpskom ustanku bio je pisar vojvode Ćurčije, zatim učitelj u Beogradu i
carinik na Dunavu kod Kladova. Poslije propasti Prvog srpskog ustanka 1813. i
odlaska u Beč počeo je da sakuplja narodne pjesme i umotvorine i da radi na
srpskom jeziku i pravopisu. Ubrzo je izdao prvu zbirku narodnih pjesama i
"Pismenicu" , a 1818. "Rječnik". Pisao je i istorijska
svjedočanstva, bavio se etnografijom, organizovao istraživanja u svim
jugoslovenskim zemljama i vodio ogromnu prepisku. Borio se protiv samovlašća
kneza Miloša Obrenovića i jakog fronta protivnika reforme jezika. Uređivao je
almanah "Danicu" i nastojao da Evropu upozna sa srpskim narodnim
blagom i prošlošću. Gigantskim radom, za koji bi timovima naučnika i kulturnih
radnika bile potrebne decenije, stekao je mnoge pristalice, ali i ogorčene
protivnike. Prijatelje je našao u najistaknutijim umovima Evrope, učinio je da
srpske narodne pjesme, kultura i istorija ostanu poznate širom Evrope, a
ugledni univerzitet u Jeni ga je proglasio počasnim doktorom. NJegove
reformatorske ideje odnijele su odlučujuću prevagu 1847, kada su objavljene
"Pesme" Branka Radičevića, dokaz da se "Vukovim jezikom"
mogu pisati i umjetnička djela, a Đuro Daničić je studijom "Rat za srpski
jezik i pravopis" dokazao da su opravdane Vukove jezičke postavke. Cijela
epoha – razvijeni srpski romantizam – bila je pod njegovim uticajem. NJegovi
posmrtni ostaci su 1897. preneseni iz Beča u otadžbinu i uz mošti Dositeja
Obradovića počivaju ispred Saborne crkve u Beogradu.
1870. – Rođen austrijski psihijatar Alfred Adler, jedan od pionira
psihoanalize, osnivač pravca takozvane individualne psihologije, kojom se
odvojio od tvorca psihoanalize Sigmunda Frojda. Smatrao je da je težnja ka moći
pokretačka snaga psihičkog života svakog pojedinca, što može da izazove
pretjeranu težnju ka afirmaciji ili unutrašnji otpor osjećanju manje
vrijednosti i time neurotična oboljenja. Djela: "Praksa i teorija
individualne psihologije", "Poznavanje čovjeka", "O
nervoznom karakteru".
1878. – Umro papa italijanskog porijekla Pije Deveti, čiji je pontifikat trajao
31 godinu i 236 dana, najduže u istoriji rimokatoličke crkve. Na Vatikanskom
saboru 1870. proglasio je dogmu o papskoj nepogrešivosti.
1899. – Rođen Radomir – Raša Plaović, jedan od najznačajnijih karakternih
glumaca srpskog pozorišta 20. vijeka, koji je između dva svjetska rata uticao
na razvitak pozorišta u pravcu modernijeg izraza. Bio je reditelj i prvak drame
Narodnog pozorišta u Beogradu. Radio je s dubokim emocionalnim, psihološkim i
intelektualnim poniranjem u likove. Prvi adaptirao i režirao na profesionalnoj
sceni "Gorski vijenac" Petra Drugog Petrovića NJegoša. Bavio se i
pedagoškim radom i napisao nekoliko udžbenika za glumu i režiju, te pozorišne
komade "Car David", a s Milanom DŽokovićem "Voda sa
planine", "Rastanak na mostu" i "Kad je srijeda – petak
je".
1913. – Crnogorska vojska i srpski Primorski odred počeli u Prvom balkanskom
ratu napad na Skadar koji su držali Turci. Poslije skoro tromjesečnih borbi
velike sile su odlučile da grad pripadne Albaniji, pa je srpski Primorski odred
obustavio operacije, ali su Crnogorci, uprkos blokadi obale koju je sprovela
međunarodna flota, produžili opsadu i 23. aprila 1913. prinudili Turke na
kapitulaciju. Crnogorci su potom, pod pritiskom velikih sila, ipak morali da
napuste Skadar u koji su sredinom maja 1913. ušle britanske, francuske,
italijanske, austrijske i njemačke snage.
1971. – Žene u Švajcarskoj referendumom dobile pravo glasa.
1984. – Američki kosmonaut Brus Mekendls napustio svemirski brod
"Čelendžer" i "prošetao" svemirom kao prvi čovjek koji se
kretao bez fizičke veze s letjelicom, pokretan motorom na leđima.
1990. – Plenum Centralnog komiteta Komunističke partije SSSR odlučio da se iz
Ustava izbriše odredba kojom joj je garantovana "rukovodeća i
usmjeravajuća" uloga u društvu, omogućivši time višepartijsku demokratiju.
2001. – Visoki predstavnik za BiH Volfgang Petrič imenovao članove Komisije za
ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske i Ustavne komisije
Predstavničkog doma Parlametna Federacije BiH, čiji je zadatak da rade na
provođenju odluke Ustavnog suda o konstiututivnosti naroda.
