Prošlogodišnjim budžetom
Grada TOBL-u je određeno 1.086.330 konvertibilnih maraka. To je novac koji su građani
Banje Luke ove godine izdvojili zarad ove organizaciju, a koje nameće pitanje:Šta
je to TOBL konkretno uradio za taj novac? Odnosno,
građanima Banje Luke trebalo bi pružiti odgovoriti na konkretnapitanja:
- Koliko je poboljšana turistička ponuda Banje Luke
u odnosu na 2008. godinu? - Koliko je realnih turističkih noćenja povećano na
godišnjem nivou u istom periodu? - Koliko su povećani prihodi od turizma (umanjeni za
stopu inflacije) Grada i fizičkih i pravnih lica koja se bave turizmom u istom
periodu? - Koliki su realni sporedni efekti po Grad i njegove
građane (u kulturi, privredi i sportu) u istom periodu?
Mi smo bezujspešno
nizom poteza pokušali na navedena pitanja dobiti odgovore kako od strane lokalne
vlasti tako i od direktora TOBL-a. Na naš upućeni dopis, dobili smo odgovor „Povodom
vašeg zahtjeva za pristup informacijama zaprimljenog u Kabinetu gradonačelnika dana
10.9.2012., a u vezi sa turističkom ponudom, ulaganjem i prihodima od turizmana
području grada Banja Luka, obavještavamo Vas da smo isti proslijeidili Turističkoj
organizaciji BL kao nadležnoj instituciji, a u skladu sa članom 13. Stav
1. Zakona o slobodi pristupa informacijama.“
I Frontal je u više navrata slao pismeno, mejlom, faksom dopis TOBL-u, a ni do dan
danas nismo dobili reakciju.
100 odsto veći
budžet
Zašto spominjemo
2008. godinu? Razlog je vrlo jednostavan. Budžet TOBL-a te godine iznosio je 520.000
KM. Dakle, u odnosu na 2012. godinu bio je duplo manji, odnosno prošle godineza TOBL građani Banje
Luke su izdvojili dva
puta više novca nego što su to činili prije petgodina.
Razmišljajući prostom ekonomskom logikom da svako povećanje
finansijskih izdvajanja u neku svrhu zahtijeva odgovarajući
rezon i konkretne protivnaknade, nameću se kao obavezna i logična svakoj odgovornoj
gradskoj vlasti i njenim ustanovama gorepostavljena pitanja. Šta smo to konkretno
dobili jer smo dali duplo više novca TOBL-u u odnosu na 2008. godinu? Kakvu direktnu
korist građani Banje Luke imaju od tog povećanog izdvajanja?
Posebno pitanje
glasi čime se to opravdava povećanje budžeta TOBL-a u odnosu na 2008. godinu
kad efekti ekonomske krize nisu ni blizu bili toliko izraženi kao 2012. Odnosno,
kako je moguće da budžet TOBL-a prošle
godine jeste povećan 100% u odnosu na 2008. dok je ukupan budžet
Grada u međuvremenu smanjen za 24 miliona KM, odnosno za 15%? Da podsjetimo, budžet
Grada Banja Luka 2008. iznosio je 163.009.000 KM, a 2012. godine je iznosio
139.670.000 KM.
U odnosu na
2008. godinu Grad je vršio brojna „rezanja“ različitih budžetskih stavki, uključujući
i one koje se tiču različitih socijalnih pomoći najugroženijim kategorijama stanovništva.
Takođe, mnogi hronični problemi Banje Luke, počev od infrastrukturnih, preko vitalnih
problema u prigradskim i seoskim mjesnim zajednicama (kao što je, primjera radi,
hroničan nedostatak vode u ljetnim mjesecima) ostali su u zapećku uz objašnjenje
gradske vlasti da je usljed ekonomske krize manje novca na raspolaganju za projekte
koji bi riješili te probleme.
„TOBL je kao organizacija
uspostavljen odlukom Skupštine Grada i za svoj rad troše namjenski odobrena budžetska
sredstva. Suština je nedostatak vizije onoga što rade i pogrešna percepcija da turiste
koji dolaze i prolaze kroz grad zanima ono što TOBL nudi. To se najbolje vidi da
do sada TOBL nije Gradu uputio niti jednu izmjenu odluke, uredbe ili usvajanje određenih
akata koji daju zdraviju osnovu za razvoj turističke industrije. Ponuda Grada u
širim okvirima današnjih potreba turista je nažalost "previše skromna". Mnoge
druge gradske službe svojim odlukama takođe utiču na negativnu atmosferu za razvoj
turizma kao npr. komunalna policija i ne sjećam
se da je TOBL ikada insistirao na pronalaženju boljeg i prihvatljivijeg rješenja.
Što se budžetskih sredstava tiče smatram da prisustvo na određenim i takozvanim
sajmovima nije neophodno i da se tu bespotrebno troše novci, a da sa druge strane
ne postoji jasno definisano šta je to što Grad nudi i u čemu je poseban. Kvalitet
usluge u Gradu je veoma diskutabilan i jedna od misija TOBL-a je da radi na njenom
usavršavanju i stalnom unaprijeđenju. Dio novca mora biti utrošeno i na te aktivnosti
jer je TOBL i statutarno ogranizacija koja edukuje, podržava i daje treninge u turizmu.
Tako bi barem trebalo biti prema preporuci Svjetske turističke organizacije
(UNWTO)“, ističe doc.
dr Saša Čekrlija sa Fakulteta za
menadžment resursa CKM Mostar.
Prihodi od turizma
Ako pričamo
o prihodovnoj strani Budžeta Grada za 2012. onda su cifre koje se direktno odnose
na ono što Banja Luka dobija od TOBL-a, i turizma djelimično, iskazani vrlo precizno.
Naime, u 2011. godini prihodi Grada po osnovu pružanja javnih usluga TOBL-a iznosili
su 295.000 KM. S druge strane, prihodi po osnovu boravišnih taksi iznosili su
130.000 KM. E sad, ako znamo da boravišna taksa u Banjoj Luci iznosi 2,00 KM po
osobi dnevno, ako znamo i da tu boravišnu taksu ne plaćaju samo turisti, nego i
da u Banju Luku mnogo češće dolaze i tu noće ljudi iz drugih mjesta u Republici
Srpskoj i FBiH (zbog poslovnih i drugih obaveza), te ako znamo i da se turisti zadržavaju
bar dva-tri dana, onda nije teško izračunati da je broj turističkih posjeta Banjoj
Luci-minimalan. Prema tome, očigledno je da su minimalni i efekti koje svojim radom
izaziva TOBL.
Miloš Kuprešanin, ispred udruženja ugostitelja regije
Banjaluci ističe
da je generalno zadovoljan turističkom ponudom grada Banjaluke. Kaže da je zahvaljujući radu TOBL-a unaprijeđen i prepoznat turistički proizvod,
kvalitet i izabrana ciljana grupa. Po njegovim riječima otkako je Ostoja Barašanin
na čelu TOBL-a povećan je broj turista, osvježena turistička ponuda u gradu Banjaluka,
a da je Barašanin veoma otvoren za svaki vid saradnje. Zamjerke upućuje odnosu nadležnih državnih
institucijama prema zaposlenima u ugostiteljstvu obzirom da se 40.000 ljudi posredno
ili neposredno u RS bavi turizmom, ugostiteljstvom i hotelijerstvom, te da daju
državi 200 miliona KM godišnje, a zauzvrat ne dobijaju ništa.
Pretpostavimo
sad da je istinito nešto za što znamo da nije, odnosno da su svih 130.000 KM boravišne
takse platili isključivo turisti koji su posjetili Banju Luku. Tih 130.000 KM i
onih 295.000 KM od usluga koje pruža TOBL daju zbirno 425.000 KM. Naravno, ovo nisu
jedini efekti turističkih posjeta, budući da turisti ne plaćaju kad dođu u Banju
Luku jedino boravišnu taksu. Ali, kad proučimo strukturu ostalih prihoda u Budžetu,
odnosno kad shvatimo da u 2011. i
2012. godini nije bilo i da nisu planirani povećani prihodi po ostalim stavkama
koje se tiču prihoda Grada po drugim osnovama koji su u indirektnoj vezi sa trošenjem
novca od strane turista (širok dijapazon prihoda, od taksi za priređivanje muzičkog
programa u ugostiteljskim objektima, preko taksi za korišćenje prostra za parkinge
do poreza na prihode od samostalnih djelatnosti) –onda shvatamo da novac, odnosno
povećanje novca koji izdvajamo za TOBL i ono što ta ustanova ističe da radi – ne
daje efekte, odnosno da se ti efekti finansijski ne osjete. Prema tome, građanima
Banje Luke se nije vratilo prošle godine
preko milion KM koji daju TOBL-u. I ne samo to, TOBL
nije ni blizu ni da vrati uloženi novac za sve ove godine otkako postoji, a nije
ni izgledno da će se to promjeniti u skorijoj budućnosti.
Željko Tatić, predsjednik udruženja radnika u ugostiteljstvu
i turizmu Rep. Srpske,
smatra
da se još dosta toga može uraditi da se poboljša turistička ponuda grada Banjaluke,
te da je ovo novoformirano udruženje i nastalo sa tim ciljem. Kako kaže Tatić osnovni problem bez
kojeg nema razvoja ugostiteljske, turističke usluge i ponude u BL je radno vrijeme
lokala u gradu (od 1.10. ugost. objekti u stamb. zgradama rade samo do 22h, a oni
koji nisu u zgradama do 23h). Ovo za posljedicu ima otpuštanje radnika u ugostiteljstvu
i turizmu, naročito u zimskim mjesecima kada se pored skraćivanja r.v. moraju zatvoriti
i bašte. Dalje navodi da je nelogično da je,
prošlogodišnju promociju Skadarlije u Banjaluci kompletno organizovao privatno jedan
ugostiteljski objekat što je bio posao TOBL-a (koji je ovu manifestaciju samo propratio).
Iako dobro smišljena manifestacija problem je nastao kada gosti i pojetioci nisu
imali gdje u Banjaluci da idu nakon 22-23h osim u klubove (u koje izlazi omladine,
a ne boemi koji su obilježje Skadarlije).Takođe
smatra da osim u TOBL-u, i zaposleni u ministarstu trgovine i turizma moraju da
rade mnogo više na promociji turističke ponude Banjaluke i RS, te da su do sada,
kao udruženje nailazili na nerazumijevanje, kako ispred TOBL-a tako i Ministarstva.
Manja Brda iz Hotela
Frotuna kaže da je očigledno da je razvoj
turizma u porastu i da pojedini smatraju da je budućnost svih nas u ovoj državi upravo
turizam. „Nadamo se da će nadležni
organi ozbiljno shvatiti ova predviđanja i pripomoći nam da uspijemo u svakom segmentu.
Više reklame naše države i grada u stranim zemljama bi sigurno doprinijelo svim
segmentima turizma“, ističe Brda.
(Ovo je prvi dio priče o radu Turističke organizacije Banja Luka, nastale u okviru Frontal projekta"Analiza budžeta opština u RS – načini donošenja, realizacije i opravdanosti".
Drugi dio slijedi za par dana, a pošto su pojedine priče
nastale u periodu jesen/zima 2012. unaprijed se ograđujemo od
potencijalno zastarjelih podataka)
