U Oxfamovom izvještaju, izdatom pred godišnji sastanak Monetarnog fonda i Svjetske banke, izračunat je uticaj krize na globalno siromaštvo usljed smanjenja prihoda ili potrošnje domaćinstava.
"Kriza koja se brzo razvija, veća je od finansijske krize iz 2008. godine", saopštili su u izvještaju.
Procjene su pokazale da, uprkos tome kako će se scenario odvijati, globolano siromaštvo je porasti prvi put poslije 1990. godine kao i da će ova kriza "baciti" neke države u siromaštvo kakvo nije viđeno tri decenije.
Autori izvještaja kreirali su više scenarija, uzimajući u obzir različite nivoe siromaštva po Svjetskoj banci – od ekstremnog siromaštva definisanog kao život sa 1,90$ ili manje na dnevnom nivou do života sa 5,50$ ili manje na dnevnom životu.
Prema najozbiljnijem scenariju – smanjenju prihoda od 20% – broj ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu porastao bi za 434 miliona ljudi na 922 miliona širom svijeta. Po istom scenariju broj ljudi koji žive ispod 5,50 $ dnevno bio bi povišen za 548 miliona ljudi na gotovo 4 milijarde.
Žene su u većem riziku od muškaraca, jer imaju veću vjerovatnoću da rade u neformalnom sektoru sa malo ili nimalo prava iz radnog odnosa.
"Živeći od dana do dana, siromašni ljudi nemaju izbor da uzmu slobodne dane ili da prave zalihe namirnica", upozorili su iz Oxfama dodajući da više od 2 miliona ljudi širom svijeta koji rade u sivoj ekonomiji nemaju pravo na plaćeno bolovanje.
Iz Svjetske banke su prošle sedmice saopštili da u Istočnoj Aziji i regiji Pacifika se može očekivati porast siromaštva za 11 miliona ljudi ako se uslovi pogoršaju.
Kako bi pomogli da se ublaži uticaj krize, Okfam je predložio akcioni plan u šest tačaka koji će isporučiti novčane grantove i tako pomoći ljudima i preduzećima kojima pomoć potrebna, a takođe je pozvao na otkazivanje duga, veću podršku MMF-a i povećanje pomoći. Oporezivanje bogatstva, izvanredne dobiti i špekulativnih finansijskih proizvoda pomoglo bi u prikupljanju potrebnih sredstava, saopšteno je iz Okfama, prenosi Rojters.
Pozivi za otplatu duga povećavali su se posljednjih nedjelja nakon što je pandemija COVID-19 zahvatila zemlje u razvoju širom sveta.
Sveukupno bi vlade širom svijeta morale da spreme najmanje 2,5 biliona dolara za podršku nacija u razvoju.
Frontal/A.G.
