Diplomcima
najboljih univerziteta može nedostajati “intelektualne skromnosti”
Megan McArdle je nedavno utvrdio da pisci imaju spisateljske blokade “jer su
dobili previše petica na časovima maternjeg jezika.” Uspješni mladi diplomci
naučeni su da se oslanjaju na talenat, što ih spriječava da dostojanstveno
podnesu poraz.
Google od
svojih zaposlenika traži sposobnost da uzmaknu i prigrle ideje drugih ljudi
kada su bolje od njihovih. “To je intelektualna skromnost”. Bez skromnosti,
niste sposobni da učite,” kaže Bock. “Uspješni, pametni ljudi rijetko
doživljavaju poraze, tako da ne znaju šta se iz poraza može naučiti.”
Takvi
ljudi loše reaguju na poraz, kaže Bock:
“Oni čine
kardinalnu grešku pripisivanja zasluga, pa ako se nešto dobro desi, misle ‘to
je zato što sam genije’. Ako se nešto loše desi, ‘to je zato što je neko idiot’
ili ‘nisam dobio potrebne resurse’ ili se ‘tržište preselilo’… Ono što smo
uvidjeli jeste da će ljudi koji su kod nas najuspješniji, koje želimo
zaposliti, žestoko braniti svoj stav. Pucaće iz svih oružja. Biće ziloti u
borbi za svoje stajalište. Ali ako vi onda kažete, ‘evo nove činjenice’, oni će
reći, ‘Oh, pa, to onda mijenja stvar, u pravu si’.”
Ljudi koji su uspješni bez fakulteta često su najizuzetniji
Talenat se
nalazi na toliko mnogo mjesta da menadžeri za zapošljavanje koji se uzdaju u
samo nekoliko univerziteta propuštaju mnogo. Bock kaže:
“Kada
uzmete u obzir i ljude koji ne studiraju i koji se sami probijaju u svijetu, to
su izuzetni ljudi. I mi treba da uradimo sve da pronađemo te ljude.”
Mnogi
fakulteti ne održe svoje obećanje, kaže Bock, jer generišu ogromne studentske
dugove, a zauzvrat ne nauče studente ono što im je najkorisnije. To je samo
“produžena adolescencija”, kaže on.
Sposobnost učenja je važnija od koeficijenta inteligencije
Akademski
uspjeh nije uvijek znak da ste sposobni za neki posao. Bock je ranije kazao da
fakultet može predstavljati “vještačko okruženje” koje uslovljava jednu vrstu
razmišljanja. Koeficijent inteligencije je manje vrijedan od učenja u hodu,
kaže Bock:
“Za svaki
posao, međutim, prva stvar koju tražimo je opšta kognitivna sposobnost, a ne
IQ. To je sposobnost učenja. To je sposobnost da obrađujete informacije u hodu.
To je sposobnost da povezujete raznorodne djeliće informacija. Mi to
ocjenjujemo pomoću strukturisanih bihevioralnih intervjua.”
Kod
bihevioralnih intervjua, za razliku od onih u kojima pitaju ljude da izračunaju
koliko teniskih loptica stane na teniski teren, mogu vas pitati kako ste
reagovali na neki naročito težak problem u prošlosti. Oni takođe mogu pomoći da
se pronađu ljudi koji se uklapaju u našu definiciju liderstva. Tu se ne radi o
tituli predsjednika razreda u školi ili nekoj drugoj impresivnoj tituli koju su
ranije imali, već o sposobnosti da uskoče i budu vođe kada je potrebno.
Izvor: Studomat
