piše: Branislav Mihajlović
(b.mihajlovic@frontal.ba)
Velike stranke, a naročito pretendenti na izbornu pobjedu, u ozbiljnim pripremama za izbore ažuriraju svoje spiskove članova i rade na omasovljenju. Pristupanjem partiji pojedinac dobrovoljno daje lične podatke: ime i prezime i ime jednog od roditelja, adresa stanovanja, JMBG, broj telefona, e-mail, pa čak i podatke o zanimanju, stručnoj spremi i nacionalnost. Sličan je postupak prilikom davanja takozvanog „sigurnog glasa“ za neku stranku.
Stranke tako znaju sve što im je potrebno o svojim članovima, a za tim podacima imaju naviše potrebe na dan izbora. Svojim stranačkim posmatračima daju spisak članova za svako biračko mjesto. Biraču prilikom glasanja član biračkog odbora glasno izgovori ime i prezime. Tim postupkom organa koji je nadležan za provođenje izbora stranački posmatrač dolazi do podatka da li je njihov član glasao ili ne. Važno je napomenuti da ova praksa nije potrebna u biračkim mjestima, najčećše u ruralnim sredinama, u kojim zbog malog glasačkog tijela stranke postave posmatrače koji lično poznaju sve birače.
Do određenog vremena u toku izbornog dana, što je najčešće u ranim popodnevnim časovima, posmatrači dostavljaju izbornom štabu imena onih koji nisu glasali. „Nesavjesne“ članove potom kontaktiraju iz izbornog štaba i u razgovoru im se na razne načine objasni da bi trebalo da izvrše svoju građansku dužnost.
Petrić: Sloboda opredjeljenja birača dovedena u pitanje
Član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, Branko Petrić, za Frontal je pojasnio da je Zakonom propisano da se vrši identifikacija od strane ovlaštenog člana biračkog odbora i da se tako može pratiti ko je glasao, a ko nije zbog sprečavanja duplog glasanja.
„U pravu ste. Postavlja se pitanje, pošto podaci ko je lično, a ko nije glasao se ne smiju upotrbljavati dalje i organi za provođenje izbora ih neće upotrebaljvati, jer su u obavezi. Međutim, ostaje činjenica da su posmatrači političkih stranaka, ili bilo koga drugog, sada u posjedu istih tih informacija i mogu ih zloupotrebiti i Vama hvala na pitanju“.
Petrić je rekao da će u narednom periodu oformiti radnu grupu gdje će, razmotriti i „ovo vrlo interesantno pitanje“.
„Time se na neki način sloboda opredjeljenja birača dovodi u pitanje. Njegova sloboda je, između ostalog, i da li će otići ili neće na izbore“, zaključio je Petrić.
Nezavisni i slobodni izbori su jedan od najbitnijih demokratskih procesa jednog društva. Sprečavanje bilo kakvog uticaja je dužnost svih strukutra: organa koji ga raspisuju, implementiraju, učestvuju ili nadgledaju – kako domaćih tako i međunarodnih organizacija.
