Neki od tih svjetova kriju se u prizemlju zgrade na
autobuskoj stanici na Mejdanu, u kojoj su utočište našla udruženja nacionalnih
manjina. Jedno od udruženja je i Udruženje Makedonaca RS.
Udruženje Makedonaca osnovano je 2002. godine i okuplja više
od 170 članova. Kako kažu u udruženju, toliko je prijavljenih, ali po njihovim
saznanjima u gradu na Vrbasu ima ih oko 500. Preteča ovog udruženja bilo je
Udruženje građana srpsko-makedonskog prijateljstva, koje je nekoliko
entuzijasta koji vole Makedoniju osnovalo 2000. godine. Cilj osnivanja
Udruženja prijateljstva bilo je jačanje veza između Makedonije i Republike
Srpske. Udruženje Makedonaca 2002. godine preuzelo je funkcije prvobitnog
udruženja kako bi zajedničkim snagama mogli da učestvuju na raznim konkursima i
projektima.
– Pokušavali smo da saznamo koliko ukupno ima
Makedonaca u BiH te smo se obratili Zavodu za statistiku, ali nam je rečeno da
podaci sa posljednjeg popisa još nisu obrađeni i da će se znati tek naredne
godine – kaže Sonja Spiroska, akademska slikarka i jedna od najaktivnijih članica
ovog udruženja.
Udruženje Makedonaca djeluje najviše na regionu Banjaluke,
ali i na cijelom prostoru Republike Srpske. Imaju dobru saradnju i s
udruženjima Makedonaca u Federaciji BiH. Udruženje inicira osnivanje i
udruživanje u saveze srodnih udruženja, povezivanje i na druge načine s
organizacijama u RS, BiH i inostranstvu, radi njegovanja tradicije makedonskog naroda,
učenja jezika, razvijanja prijateljstva i dobrih odnosa u oblasti kulture.
Na pitanje koji su to glavni razlozi zbog kojih su se ljudi
iz Makedonije nastanili u Banjaluci
Spiroska kaže:
– U
najvećem broju slučajeva razlozi su bili finansijske i poslovne prirode. Nekada
su dolazili pečalbari, pa su tu ostajali za stalno. Na drugom mjestu su
brakovi. A, naravno, moždao je neko i ovako došao pa mu se svidjelo, ali to je
tek treći razlog. Osnovni su ipak finansije.
Udruženje
organizuje sastanke, bolje reći druženja, u Klubu nacionalnih manjina (Cara Lazara 20, Banjaluka) svakog
drugog i trećeg četvrtka u mesecu, a naredne sedmice treba da bude sastanak na
kojem će se utvrditi plan i program rada. Kako kaže Spiroska, i sama kulturni
poslenik, najvažnije je da se prikaže Makedonija na kulturnom polju, prije
svega što se tiče folklora, muzike, koncerata, izložbi, vajarskih, grafičkih,
likovnih i svih drugih… Udruženje je jedno vrijeme organizovalo kurs
makedonskog jezika, ali on trenutno nije aktivan zbog malog broja
zainteresovanih, kao i školu filma, koju je vodio akademski slikar i režiser
Zdravko Krulj.
Izvor: Frontal
