Zastupao je protudogmatska gledišta u politici i umjetnosti slijedeći Krležinu kritičku misao. Objavljivao je djela domaćih i stranih autora.
Časopis Danas, kao ni drugi Krležini časopisi, nije bio striktno književno orijentisan, već se bavio širokim spektrom kulturnih, istorijskih, filozofskih i političkih problema kojima je socijalno kritički i angažovano pristupao.
U formiranju časopisa učestvovao je, te bio i jedan od saradnika, slikar Petar Dobrović koji je redakciju ovog časopisa ovjekovječio na svom najvećem platnu (175,2 x 282 centimetra), slikanom između 1935. i 1936. godine. Na njoj su Vaso Srzentić, Veselin Masleša, Marko Ristić i Milan Bogdanović, sjede i stoje ispred pisaćega stola, iza kojega redakcijskim sastankom predsjeda Krleža. Malo u pozadini, iza drugih, stoji slikar Petar Dobrović.
U prvom broju od 1. januara 1934. objavljena su djela Miroslava Krleže, Milana Bogdanovića, Augusta Cesareca, Đura Vranešića, Marka Ristića, Branka Gavele, Veselina Masleše, Krsta Hegedušića, Džona Strejčija i Vaneta Živadinovića.
U časopisu su pisali i nadrealisti Marko Ristić, Vane Živadinović-Bor i Koča Popović kao i najznačajnije ličnosti kulture tog doba Krsto Hegedušić, August Cesarec, Branko Gavella, Veselin Masleša i dr.
Krleža je putovao nekoliko mjeseci po Rusiji 1925.godine, i to putovanje je opisao u "Izletu u Rusiju". "Moj obračun sa njima" Krleža će objaviti poslije povratka iz Pariza u sopstvenom izdanju i to je bio vrhunac njegovog sukoba ne samo sa knjževnom kritikom, već i dijelom građanske inteligencije.
Tokom 1932/33 godine Krleža je bio u Minhenu, Češkoj, pa u Varšavi, Parizu i pored "Mog obračuna s njima", knjige koju je sam objavio, kao najčitanijem hrvatskom piscu zagrebačka “Minerva” počinje da mu objavljuje sabrana djela.
U predgovoru "Podravskim motivima" K. Hegedušića, Miroslav Krleža iznosi svoje shvatanje i koncepciju nedogmatskog angažovanja u umjetnosti i već tada mu se spočitava naklonost prema desnici, nihilizam, aristokratska ravnodušnost prema konkretnim zbivanjima.
Krleža je u časopisu "Danas", u periodu od 1933. do 1934., objavljivao niz tekstova suprotstavljajući se i lijevom i desnom dogmatizmu, kao i ekonomskom izrabljivanju i šovinizmu.
Časopis je zabranjen nakon pet brojeva.
Frontal
