Alarmantno: sve više tinejdžera ima visok pritisak

Upravo je to zaključak nove studije koja je izašla 12. novembra 2025. u časopisu Lancet, pod naslovom „Global prevalence of hypertension among children and adolescents aged 19 years or younger: an updated systematic review and meta-analysis“.

U ovom radu, u kojem je učestvovao i hrvatsko-britanski naučnik Igor Rudan, istraživači su proveli sistemski pregled i meta-analizu kako bi procijenili globalnu prevalenciju hipertenzije među djecom i adolescentima (do 19 godina starosti). Uzorak je uključivao podatke iz 96 velikih studija iz 21 zemlje, sa više od 443 000 mladih osoba.

Glavni nalazi pokazuju da je prevalencija hipertenzije u populaciji djece i adolescenata gotovo udvostručena – sa oko ~3% u 2000. godini na više od ~6% do 2020. godine.

Dodatno, oko 9% djece ima tzv. maskiranu hipertenziju – onu koja se ne može otkriti standardnim testovima. Ovo znači da potencijalno još dosta djece mogu imati ovaj problem a da se ne zna. Hipertenzija je usko povezana sa pretilošću – osobe koje su pretile su u većem riziku da imaju visok pritisak. Približno 19% djece i adolescenata sa pretilošću ima hipertenziju – gotovo osam puta više nego vršnjaci zdrave tjelesne mase.

Kod dječaka je hipertenzija bila nešto češća, 6,53%, a kod djevojčica malo manja, 5,82%. Zanimljivo je da učestalost raste do 14 godine a zatim se smanjuje do 19.

Vrlo često se govori kako je visok krvni pritisak faktor rizika za kardiovaskularne bolesti i oboljenja bubrega, ali se često zaboravlja kako visok pritisak oštećuje i sitne krvne sudove u mozgu i faktor je rizika za vaskularnu demenciju. Pri tome, što ranije dobijete visok pritisak, to je veći rizik oštećenja organa, jer ih više izlažete ovom nepovoljnom faktoru.

Iako istraživači u ovom radu nisu raspravljali o potencijalnim uzrocima ove tihe epidemije, potrebno je reći da su rezultati zaista zastrašujući, a ovaj negativan fenomen se vjerovatno događa zbog previše sedentarnog načina života mladih i djece. Nekada su djeca većinu vremena provodila u igri sa vršnjacima, a sada je već poslovično opšte mjesto da previše vremena troše za ekranom. Previše djece ima probleme sa pretilošću, ponajviše uzrokovanu nepravilnom i nekvalitetnom prehranom, uz uzimanje zaslađenih napitaka i nedovoljno tinejdžera ima fizičku aktivnost koja je adekvatna uzrastu. Upravo gazirani zaslađeni napici imaju ne samo udjela u epidemiji pretilosti, nego su snažno povezani i sa povećanim rizikom od kognitivnog pada.

Ova studija ukazuje na to da je potrebno uspostaviti standardizirane dijagnostičke protokole i proširiti mjerenje krvnog pritiska van ordinacije kako bi se uhvatila prava razmjera problema među mladima te dati više resursa i za proučavanje nezaraznih bolesti kod mladih. Potrebno je insistirati na zdravim životnim stilovima, prvenstveno prehrani i vježbanju, ali i izbjegavanju drugih štetnih navika poput alkohola i pušenja.

Reference:

Izvor: naukagovori.ba