Iako su mnogi projekti još uvijek u fazi teorije, sve ozbiljnije se raspravlja o mega-željezničkim projektima budućnosti.
U centru planova je Kina koja je snažno razvila svoj vlastiti željeznički saobraćaj.
Kina želi da poveže Peking i američke centre preko Sibira, ispod Beringovog prolaza, Aljaske i Kanade.
Ovi mega-projekti još nisu krenuli, ali se o njima intenzivno razmišlja, a neki tvrde kako bi mogli postati stvarnost već do 2020. godine!
Kada se govori o uspjehu kineskog željezničkog saobraćaja onda se primarno govori o vozovima velike brzine koji obaraju rekorde.
Prošlo je svega šest godina od kada je prvi kineski voz velike brzine povezao Peking sa obližnjom lukom Tianjin.
Ove brze linije obuhvataju više od 10.000 kilometara – a taj podatak je fascinantan, ako se uzme u obzir da je ta površina veća od cijele Evrope.
Kineski vozovi velike brzine povezuju više od 100 gradova širom zemlje. Dnevno, skoro dva miliona putnika koristI vozove u Kini.
Najduža linija od 2.400 kilometara spaja Peking sa gradom Šenžen (i 28 gradova u nizu) na granici s Hong Kongom (do 2015. linija bi se trebala spojiti i sa Hong Kongom.
Izgradnja ove linije koštala je 100 milijardi američkih dolara!
Brzi vozovi putuju kineskim prugama već pet godina, a sada su spremni da pokažu svoju globalnu snagu i prevoze međunarodne putnike – navode kineski mediji.
Kina je izgradila najdužu i najviše korištenu mrežu pruga za brze vozove u svijetu – skoro 10.000 kilometara.
Kineska željeznička tehnologija je vodeća u svijetu. Nove tehnologije u izradi pruga omogućile su brzim vozovima putovanja na velikim udaljenostima preko močvara i brdskih predjela – tehnički problemi su riješeni, a sigurnost je osigurana.
izvor: Srna
