U prvom istraživanju ovakve vrste o bioaerosolnom sastavu Južnog okeana, istraživači sa Univerziteta u Koloradou identifikovali su atmosferski region koji je ostao nepromjenjen, odnosno nije bilo ljudske aktivnosti.
Vremenske prilike i klima su blisko povezane, povezivajući svaki dio planete sa drugim regijama. Kako se, usljed ljuske aktivnosti klima mijenja, naučnici i istaživači se bore kako bi pronašli jedno mjesto na planeti gdje nema ljudske aktivnosti, piše Si-En-En.
Tim istraživača sa državnog univerziteta u Koloradu su posumnjali da bi vazduh iznad Južnog okeana trebao biti najmanje zagađen ljudskom aktivnošću i prašinom sa kontinenata.
Istraživači su otkrili da vazduh iz pograničnog sloja, koji "hrani" donje oblake preko Južnog okeana, ne sadrži aerosolne čestice nastale ljudskom aktivnošću – uključujući izgaranje fosilnih goriva, sadnju određenih kultura, proizvodnju đubriva i odlaganje otpadnih voda.
Zagađenje vazduha uzrokuju aerosoli, koji su čvrste i tečne čestice i gasovi koji se gomilaju u vazduhu.
Istraživači su odlučili da prouče šta se nalazi u vazduhu i odakle dolazi, koristeći bakterije u vazduhu kao dijagnostički alat za zaključivanje o svojstvima donje atmosfere.
Tomas Hil, naučnik koji je učestovao u istraživanju objasnio je da su "aerosoli koji kontolišu svojstva oblaka iznad Južnog okeana, snažno povezani sa biološkim procesima u okeanu, a čini se da je Antarktika izolovana od rasipanja mikroorganizama i taloga hranjivih sastojaka sa južnih kontinenata", rekao je on.
"Sve u svemu, to sugeriše da je Južni okean jedno od rijetkih mjesta na Zemlji koje je pod minimalnim uticajem antropogenih aktivnosti", dodao je.
Naučnici su testirali vazduh na nivou morske granice – dijela atmosfere koja ima direktan kontakt sa okeanom – dok su se nalazili na istraživačkom brodu koji putuje na jug do leda na Antarktiku iz Tasmanije u Australiji. Naučnici su zatim ispitali sastav mikroba u vazduhu, koji se nalaze u atmosferi i koji vjetar često raspršuje hiljadama kilometara.
Koristeći DNK sekvenciranje, praćenje izvora i pravac povratka vjetra utvrđeno je da je porijeklo mikroba iz okeana.
Iz bakterijskog sastava mikroba, istraživači su zaključili da aerosoli iz dalekih kopnenih masa i ljudskih aktivnosti, kao što su zagađenje ili emisije u tlo uzrokovane promenama u korištenju zemljišta, ne putuju ka jugu i vazduhu.
Naučnici kažu da rezultati ukazuju na veliku razliku u svim drugim istraživanjima okeana, kako na sjevernoj hemisferi, tako i na suptropima, koja su otkrila da većina mikroba dolazi iz kontinentalnih vjetrova.
U studiji, objavljenoj u u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences", naučnici su područje opisali kao "zaista netaknuto".
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, zagađenje vazduha je globalna javnozdravstvena kriza i ubija sedam miliona ljudi svake godine.
Studije su pokazale da zagađenje vazduha povećava rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i raka pluća.
Više od 80% ljudi koji žive u urbanim područjima u kojim se prati zagađenje vazduha, izloženi su nivoima kvaliteta vazduha koji prelaze granice smjernica SZO, navela je zdravstvena organizacija, a zemlje sa niskim i srednjim prihodima trpe najviše izloženosti.
Međutim, kao što su pokazala istraživanja, zagađenje vazduha može preći geografske granice i uticati na ljude stotinama kilometara dalje od mjesta gdje je nastalo.
Frontal/A.G.

