Tehnologiju, nazvanu „prajm editing“, stručnjaci opisuju kao „procesor genetskih riječi“ koji omogućava precizno prepravljanje genetskog koda.
Alatka je već korišćena u ispravljanju štetnih mutacija u laboratoriji, uključujući i one poput srpaste anemije.
Tim sa Instituta „Brod“ navodi da je tehnologija veoma „prilagodljiva i precizna“, ali i ističe da je njeno istraživanje tek počelo.
„Prajm editing“ je najnoviji napredak na polju editovanja genetskog materijala, koji služi kao knjiga uputstava za gradnju i funkcionisanje naših tijela.
Mogućnost da se mijenja DNK putem genetskog prepravljanja već transformiše naučno istraživanje. Tehnika već daje velike rezultate i ima potencijal da donese revoluciju u medicini, ali i postavlja moralna i etička pitanja.
Do sada je najnaprednija tehnologija na ovom polju bila „Crispr-Cas9“, koja je razvijena prije samo sedam godina.
Putem nje se skenira DNK i traži se problematično mjesto na lancu, gdje se uz pomoć nečega sličnog mikroskopskim makazama siječe lanac, čime se stvara mogućnost prepravljanja DNK.
Iako veoma napredna, tehnologija „Crispr-Cas9“ nije uvijek savršeno precizna i lanci DNK mogu da budu presječeni na pogrešnom mjestu. To je i najveći problem kada je u pitanju njena šira primjena u medicini.
Kopi — pejst na genima
U studiji, koja je objavljena u časopisu „Nature", „prajm editing“ je korišćena da se besprekorno precizno ubace ili obrišu sekcije DNK, ali i da se isprave slovne greške u pojedinačnim slovima, kojih ima tri milijarde u ljudskom genetskom kodu.
„Stručnjaci sa ovom tehnologijom mogu se smatrati procesorima riječi, sposobnim da pretražuju i ciljaju DNK nizove i precizno ih zamijene“, navodi doktor Dejvid Liu.
Prema njegovim riječima, „prajm editing“ je kao da pritiskate „Ctrl-F“ na tastaturi da pronađete slovo ili rečenicu koja vam treba, a onda sa „Ctrl-C“ kopirate, a sa „Ctrl-V“ nalijepite novi tekst.
Tehnologija koristi laboratorijski napravljene sekvence genetskog koda, koje imaju dvojaku ulogu. Prva je da se pronađe poseban dio DNK koji se želi izmijeniti, a druga sadrži promjene koje se žele napraviti.
Sekvence su uparene sa enzimom (reverzna transkriptaza) koji kopira promjene u DNK niz.
Nova tehnologija i alatka razvijena je na biomedicinskom i genomskom istraživačkom centru Instituta „Brod“.
Genetske bolesti postaju prošlost?
Gradivni blokovi DNK su četiri baze — adenin, citozin, guanin i timin i označavaju se početnim slovima A, C, G, T.
Tri milijarde ovih slova čine čitavo uputstvo za gradnju i održavanje naših tijela, ali i najsitnije greške na kodu mogu da izazovu velike posljedice i dovedu do ozbiljnih bolesti i defekata.
Srpasta anemija i Trej-Saksova bolest samo su neka od oboljenja koja nastaju zbog greške na genetskom kodu, a naučnici su putem „prajm editinga“ uspjeli da isprave greške u laboratorijskim uslovima.
Postoji oko 75.000 različitih mutacija koje mogu da izazovu bolesti. Liu procjenjuje da tehnologija „prajm editinga“ ima potencijal da ispravi 89 odsto njih.
Izvor: sputnik
