Znamo i razumijemo kako vrijeme, bilo da je dobro ili loše, funkcioniše na našoj planeti. Ali tamo negde u dubinama svemira ume da bude mnogo napetije.
Paklena Venera

Ekstremno visoke ili niske temperature mogu da učine život nemogućim na drugim planetama. Počnimo u neposrednoj blizini, od naše komšinice Venere, najnegostoljubivijeg mjesta u Sunčevom sistemu.
U suštini, Venera je apokaliptični pakao. Njena atmosfera je gusta i sastoji se uglavnom od ugljen-dioksida, usljed čega je atmosferski pritisak na Veneri 90 puta veći nego na Zemlji.
Atmosfera zadržava veliku količinu Sunčevog zračenja, što znači da temperature na Veneri mogu da dostignu i 460 stepeni Celzijusove skale. Ako biste samo kročili na Veneru, bili biste smrskani i proključali biste u roku od nekoliko sekundi.
Ako vam to ne zvuči dovoljno bolno, kiša na Veneri sadrži veoma korozivnu sumpornu kiselinu, koja bi, kad bi dosegla površinu planete, izazvala teške opekotine na koži ili odijelu nekog svemirskog putnika.
Ipak, usled izuzetno visokih temperatura, kiša ispari pre nego što stigne do tla.
Nestabilni Neptun

Neptun ima oblake od smrznutog metana i najjače vjetrove u sunčevom sistemu. Na Neptunu, najudaljenijoj planeti našeg sistema, oblaci su od smrznutog metana i tamo duvaju najjači vjetrovi u Sunčevom sistemu.
Topografija planete je takva da je tlo uglavnom ravno, tako da ne postoji ništa što bi moglo da uspori ove metanske vjetrove brže od zvuka, koji duvaju brzinama i do 2.400 km na čas.
Pored probijanja zvučnog zida, posjeta Neptunu takođe bi uključivala i dijamantsku kišu, zahvaljujući kompresiji ugljenika u atmosferi.
Ipak, posjetioce ne bi trebalo da brine da ći ih tresnuti kamen u padu, jer bi se pre toga već smrzli odmah po dolasku – prosječna temperatura iznosi -200 stepeni celzijusa.
Izvor: BBC

