U toj budućnosti, usluge na nivou eksperata – poput medicinskih savjeta i privatne nastave – biće široko dostupne i besplatne, naročito u nerazvijenim regionima poput Indije i Afrike.
AI neće transformisati samo tzv. zanimanja bijelih kragni, već će se proširiti i na sektore poput građevine, logistike, poljoprivrede i proizvodnje, smatra on.
Gejts navodi da će ova promjena redefinisati samu ulogu rada u društvu. Kako AI bude preuzimala sve više zadataka, tradicionalna zaposlenja sa punim radnim vremenom mogla bi ustupiti mjesto kraćim radnim sedmicama, ranijem penzionisanju i više slobodnog vremena.
Zbog toga će društva, kako ističe, morati da preispitaju pojmove kao što su produktivnost i svrha. Iako bi ova tranzicija mogla dovesti do ere obilja i pristupačnosti, Gejts upozorava na opasnosti poput gubitka radnih mjesta i rastuće nejednakosti. Kao rešenje, predlaže univerzalni osnovni prihod i pravedniju raspodjelu bogatstva.
Uprkos promjenama, Gejts ne vjeruje da će AI zamijeniti baš sve ljudske poslove. Poslovi koji zahtjevaju kreativnost, emocionalnu inteligenciju i pravu ljudsku povezanost – poput psihoterapije, umjetnosti i njege – i dalje će imati svoje mjesto.
Posebno ističe važnost odgovornog razvoja AI-ja, kako bi se izbjegli problemi poput pristrasnosti, dezinformacija i monopolske moći.
Na kraju, Gejts poziva mlade inovatore da usmjere razvoj AI-ja ka ciljevima koji su usmjereni na čovjeka, uz globalnu saradnju za pravičan napredak, prenosi b92.
Foto: Profimedia/Sven Hoppe/AFP
