Na pitanje novinara da li se smanjuju dugovanja u zdravstvu i koliko trenutno iznose on je naglasio da se radi o obavezama zdravstvenih ustanova, koje su ukupno sa početkom ove godine iznosile milijardu i 59 miliona KM. Kako kaže, napravljen je presjek zaključno sa 31. julom 2019. godine i dugovanja su, odnosno ukupan obim obaveza, nešto manja u odnosu na isti period prošle godine.
Dodao je da su kroz odluku o povećanju cijene rada, koja je 135 KM povećana na 145 KM, linearno povećali plate svima u zdravstvenom sistemu i to je bio stav Vlade RS ali da nisu svi sindikati prihvatili potpisivanje te odluke o cijeni rada iz nekih svojih određenih razloga.
Komentarišući prevenciju u zdravstvu rekao je da je značaj prevencije izuzetan i da se on kao epidemiolog zasigurno zalaže za prevenciju i preventivne aktivnosti jer ono što je poznato jeste da je prevencija uvijek jeftinija od samog liječenja. “Kada sagledamo aspekt prevencije, moramo da znamo da je zdravstveni sistem samo nešto što daje okvir prevenciji, a da pravi preventivni rad radi lokalna zajednica, odnosno ljudi unutar same lokalne zajednice. Suština prevencije je promjena načina razmišljanja, odnosno promjena svijesti, a to je dugoročan proces i taj proces mora da bude dobro planiran bez obzira na to o kojem se faktoru rizika radi”, naglasio je Šeranić.
On je dodao da se trenutno pravi iskorak po pitanju pronatalitetne politike da svaka majka koja nije bila zaposlena u trenutku samog poroda ima pravo na materinski dodatak bez obzira na sam status zaposlenja u samoj trudnoći. “Što se tiče same primjene prava, naša očekivanja su da po samom usvajanju zakona ta prava budu primijenjena od 1. januara 2020. godine. Što se tiče prava iz oblasti dječje zaštite, mislim da tu pravimo značajan iskorak sa aspekta olakšavanja samog poslovanja poslodavcima, preuzimajući 100 odsto iznos bruto plate za porodilje”, zaključio je Šeranić.
Frontal
