Savić objašnjava šta je to tačno što radi.
„Sakupljamo informacije iz svih mjernih stanica koje se nalaze u USA, o vremenu, vremenskoj prognozi, geo-političkoj situaciji i sve što možemo da iskoristimo i nakon toga predvidimo, odnosno algoritmi mogu da predvide, kada će se desiti veća potražnja za električnom energijom. To predviđanje se kod ljudi shvata kao vještačka inteligencija“, pojasnio nam je Savić koji iz Banjaluke jedini radi na ovom projektu.
Savić pojašnjavati da se uz pomoć vještačke inteligencije prati električna energija u Americi, gdje se cijena električne energije mijenja svakih 15 minuta u zavisnosti od ponude i potražnje.
„Stem” je klijent firme, za koju radim. To je firma koja proizvođačima solarne i energije vjetra, prodaje opremu, (baterije i električni mjerni uređaji) kako bi profitirali od prodaje struje u vrijeme kad je cijena na tržištu najviša. Koristeći vještačku inteligenciju, pratimo stanje električne mreže te predviđamo kad će se desiti veća potražnja električne energije. To procjenjujemo na osnovu raznih uslova na tržištu, geo-političke situacije, doba godine i još mnogo faktora“, objašnjava Savić.
Dodaje da su klijenti “Stema” komercijalni i industrijski potrošaci, ne proizvođači solarne i vjetrene energije.
Prodaju struju kad je skupa, a kad je jeftina pohranjuju je u baterije
“Kada je niska cijena energije, sistem puni baterije, koje će biti ispražnjene kada se poveća cijena, a na taj način Stem svojim klijentima može uštediti do 70% mjesečnog troška za struju. Prodajemo električnu energiju kad je cijena najbolja, a punimo baterije kad cijena opadne. To je sjajan projekat i jako je interesantno raditi na njemu”, objasnio je Savić i dodao da prodaja električne energije nije jedina upotreba sistema te da nije obavezno da energija koja ide u mrežu može da bude u korist samo tog klijenta.
Pokušaj stvaranja vještačke inteligencije bio sredinom prošlog vijeka
Savić kaže da se pokušaj stvaranja vještačke inteligencije desio sredinom prošlog vijeka, kada se na matematički način pokušao prikazati način razmišljanja, odnosno, način logičnog razmišljanja. A tek danas imamo dovoljno brze računare i dovoljno kvalitetnih podataka, zbog kojih je vještačka inteligencija postala realnost.
“Računari nekada pukom srećom, nekada namjerno, pronalaze šablone o podacima, po kojima “razmišljaju”, a koje mi, programeri nismo napisali. E to je prava bit vještačke inteligencije. Da računar sam dođe do zaključka, a ne da se vodi algoritmom koji je programer napisao. To je prava moć vještačke inteligencije. Od nje se ne može pobjeći jer to budućnost”, dodao je Savić.
Python jezik koji “govore” programeri koji razvijaju vještačku inteligenciju
Savić ističe da je programski jezik Python primarni jezik kojim “govore” inteligentne mašine.
„Ko god da je na polju razvoja vještačke inteligencije, mora biti prilično dobar u Python-u. On je ključan“, zaključio je Savić.
Python je programski jezik opšte namjene, precizan je i jednostavan za razumijevanje. Takođe je i programski jezik koji bi svaki programer trebalo da poznaje s obzirom na njegovu široku primjenu.
Izvor: banjaluka.com
