Sveta Petka je rodom iz Rima, poticala je iz hrišćanske porodice i živjela je u drugom vijeku poslije Hrista. Nakon smrti roditelja, imanje je razdijelila siromašnima i zamonašila se.
Zamonašivši se, propovijedala je zabranjenu Hristovu vjeru i zato je bila optužena caru Antoninu Piju. Iscijelivši i samog cara, koji se krstio, nastavila je da misionari u drugim krajevima.
Zbog propovijedanja hrišćanske vjere zatvarana je, silno mučena i na kraju je posječena mačem, po naređenju kneza Tarasija oko 140. godine.
Njene mošti kasnije su prenesene u Carigrad. Praznik Petke Trnove spada u nepokretne, svake godine slavi se 8. avgusta po gregorijanskom ili 26. jula po julijanskom kalendaru.
Taj dan se veoma poštuje u srpskom narodu, iako nije "zapovjedni praznik" /crveno slovo/. Ponegdje se proslavljaju i zavjetne i manastirske slave.
Praznikom Prepodobne mučenice Paraskeve, u narodu poznatije kao Petka Trnova, završava se mali ljetni "ciklus ženskih praznika", kome pripadaju i Ognjena i Blaga Marija.
Običaj je da se žene ne bave kućnim poslovima, već treba da praznuju i provedu dan u radosti, miru i molitvi.
Vjeruje se da na današnji dan nikako ne valja mijesiti hleb, prati veš, iznositi pepeo ili raditi bilo šta od ručnih radova, da ženama tokom godine ne bi trnule ruke.
Na današnji dan žene i djevojke beru svježe cveće i sa njim ukrašavaju svoje domove kako bi u njima cijele godine vladali mir i sloga. Takođe, vjeruje se da danas treba obući novu i lijepu odeću, posebno djevojčicama, kako bi ih pratila sreća.
Izvor: srna.rs
