– Ovo ne mora značiti da izborne nepravilnosti ne postoje,
već da ih građani ne znaju prepoznati i da je potrebno raditi na edukaciji –
naveli su u Koaliciji za slobodne i poštene izbore “Pod lupom”.
Ipak, među onima koji nepravilnosti prepoznaju i prijavljuju
je najviše visoko obrazovanih i ljudi sa visokim porodičnim primanjima. Takođe,
izbornu krađu prijavilo bi dvije trećine ispitanika, od čega bi to četvrtina to
uradila anonimno.
Ovo je tek dio rezultata ispitivanja javnog mijenja
prezentovanih danas na konferenciji za novinare u Sarajevu pod nazivom ,,Mediji
i građani na izborima” koje je za Koaliciju ,,Pod lupom“ uradio BORAM i
Udruženje BH novinari u saradnji sa agencijom Ipsos.
Istraživanje je provedeno
na uzorku od od 1.006 ispitanika starosti 18 i više godina u cijeloj
Bosni i Hercegovini CATI metodom prikupljanja podataka, uz učešće 52 procenta
žena i 48 posto muškaraca različitih nivoa obrazovanja.
Kada je u pitanju generalna (ne)zainteresiranost za
politiku, vrlo visok procenat ispitanika (oko 53 posto) je odgovorio kako su
„apsolutno nezainteresovani “ za politiku. Ovaj odgovor su najčešće davali anketirani
slabijeg materijalnog stanja i
nižeg obrazovnog nivoa.
Od 1006 ispitanika, 21 posto nisu glasali na prethodnim
lokalnim izborima (2016. godine). Među glasačima (njih 79 %) značajno je niži
udio najmlađe populacije (od 18 do 29 godina).
Jedno od anketnih pitanja odnosilo se na izbor političkih
opcija za koje građani glasaju. Čak 17 procenata anketiranih uvijek glasa za
istu političku partiju ili kandidata, a ovakva glasačka motivacija
najprisutnija je kod ljudi sa najnižim primanjima i obrazovnim nivoom. Samo
jedna petina ispitanika odluku o tome za koga će glasati donosi na, uslovno
rečeno, ličnom poznanstvu, odnosno na osnovu rezultata koje je određeni
kandidat ostvario na prethodnim izborima.
Šta su određeni kandidati radili u prethodnim mandatima,
vrlo je važno pripadnicima mlađe populacije, a nije zanemariva ni biografija
kandidata. Određeni broj ispitanika vodi se programima političkih partija,
odnosno manje im je bitan sam kandidat.
Protiv prodaje
glasova za novac ili neku drugu vrstu nagrade, odnosno usluge je 90 procenata
ispitanih građana Bosne i Hercegovine.
Na televiziju, kao izvor informacija na osnovu kojeg donose
odluku o (ne)povjerenju određenoj političkoj partiji, najviše se oslanjaju
osobe starosne grupe od 50 godina na više. Mlađa populacija, sa većim
primanjima i višim stepenom obrazovanjem, pored televizije, u predizbornom
periodu se oslanja i na internet kao
izvor informacija.
Koalicija ,,Pod lupom“ i Centralna izborna komisija BiH su
institucije kojima građani najviše vjeruju kada je u pitanju regularnost
izbora, a zabrinjava činjenica da petina građana ne vjeruje nikome.
Frontal
