Stanovnici oba entiteta u BiH, iz godine u godinu uviđaju važnost zaštite ličnih podataka. Uputili su desetine prigovora nadležnoj agenciji, jer su posumnjali da se njihovi lični podaci nezakonito obrađaju, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru.
Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH, kaže da je u prošloj 2018. godini bilo 148 prigovora što je rekordan broj. To nam, kaže, govori o tome da je svijest građana o jačanju zaštite ličnih podataka iz dana u dan veća.
Na spisku javnih institucija u kojima su inspektori Agencije utvrdili zloupotrebe, između ostalih, su Opština Ilidža zbog davanja izvoda iz matične knjige rođenih neovlaštenom licu, Fond zdrastvenog osiguranja Srpske i RTV Federacije BiH zbog objavljivanja rješenja na oglasnoj tabli.
Građani su imali zamjerke zbog obrade jedinstvenog matičnog broja u ugovoru o isporuci toplotne energije i upisivanja u naloge za isplatu u bankama, kao i zbog kopiranja lične karte bez pravnog osnova.
– Video nadzor sve češći je razlog za podnošenje prigovora Agenciji za zaštitu ličnih podataka. Građanima smetaju kamere na ulazu u stambeni objekat, ali i objavljivanje spiska dužnika na vidnom mjestu u zgradi – navodi se u izvještaju o zaštiti ličnih podataka u BiH za 2018. godinu.
Iako postoji legitimni interes kako institucija, preduzeća, pa i samih građana da postavljanjem kamera povećaju bezbjednost, inspektori Agencije utvrdili su nezakonito obrađivanje ličnih podataka upotrebom video nadzora u restoranima i bifeu PS BiH u Sarajevu, opštini Stolac i kod brojnih fizičkih lica.
Dodatni problem je i moguća zloupotreba video zapisa.
– Tako da ne može komšija svoj video nadzor postaviti na način da snima privatan prostor drugih komšija, tako i institucije i firme moraju obrađivati minimum prostora, takođe trebaju postaviti natpis da postoji video nadzor i upozoriti građane kako bi mogli prilagoditi svoje ponašanje – dodao je Kovačević.
Zaštita ličnih podataka ima i drugu, za mnoge, problematičnu stranu.
Tako je Agencija spriječila provjeru diploma zaposlenih u institucijama BiH. Smatraju da bi se time narušilo ljudsko dostojanstvo zaposlenih i zabranila primjena Pravilnika Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, koji bi omogućio obradu ličnih podataka o imovini sudija i tužilaca, njihovih supružnika i djece.
Izvor: rtrs
