Istraživanje je započeto 2000. godine, a tekuća istraživanja predstavljaju naprednu fazu istraživačkog procesa. Istraživanje obavlja muzejski savjetnik Vladimir Đukanović, a obuhvata prostor sjeverozapadne Republike Srpske od turskog perioda do danas.
Rezultati dogugodišnjeg pribavljanja podataka i analize, biće prezentovani u monografiji "Crkve brvnare u okolini Banje Luke – legende i istine". Monografija će sadržati brojne fotografije te objašnjenja 24 legende o skromnim bogomoljama drvene izrade, koje svjedoče istrajnosti narodnog graditeljstva u dobu ropstva i teških ekonomskih prilika, kao i o privrženosti naroda svojoj vjeri.
"Terenskim proučavanjem i korištenjem stručne literature, otkrivamo okolnosti u kojima su građene. Zbog teškoća u dobijanju odobrenja gradnje od turskih vlasti i cijene koja se plaćala u dukatima, narod se morao dovijati i tada je ispoljavao svoju bistrinu i domišljatost", rekao je muzejski savjetnik Vladimir Đukanović. "Crkve brvnare su nastajale kao posljedica potrebe da mještani, zbog zabrane gradnje pravoslavnih crkava, krišom u šumi pripreme svu građu, da bi je za jednu noć mogli sklopiti. Turskim vlastima bi potom nudili bajkovito objašnjenje, kako bi crkvu sačuvali od turskog zuluma."
U Bosanskoj Krajini početkom 20. vijeka postojale su 83 crkve brvnare. Taj broj je 50-ih godina opao na 30 crkava.
Danas, na prostoru banjalučke regije ostalo je samo 13. crkava brvnara, kojima je potrebno vratiti njihov prvobitni izgled.
"Trošnost materijala, istorijske i druge prilike, razaranja i paljevine, spriječile su da se vijekovima stare sakralne građevine sačuvaju do današnjih dana. Crkve brvnare koje postoje treba potpuno obnoviti i uključiti u sadržaj vaspitno-obrazovnog programa, a u saradnji sa Srpskom Pravoslavnom Crkvom organizovati i "hodočasničke ekskurzije", te tom prilikom, obavljati "molitve na gori", rekao je Đukanović.
Frontal
